Godina je korona virusa, očekivanog pada privrednog rasta i broja inostranih gostiju. Neizvjesnost, koja je pred svima nama koji poštujemo uvedene mjere, definitivno stvara veći strah od samog virusa. Ipak postoje ideje i rješenja na lokalnom nivou a od svih nas se očekuje da, u narednom periodu, na najbolji način iskoristimo domaće resurse.
Dok čekamo konkretne kvalitetne mjere Vlade, presudno je podizanje svijesti i edukacija stanovništva. Kad se uvide prednosti poljoprivredne proizvodnje, tradicionalne gradnje, prirodnih atrakcija, hrane koja se proizvodi, biće većeg interesovanja seoskih domaćinstava za poljoprivrednom proizvodnjom i turizmom.
Ideja o stranici “Visit Zagarač” je nastala sa ciljem popularizacije i afirmacije mjesta Zagarač kao lokaliteta sa velikim potencijalom za razvoj agroturizma i biciklizma ali i promocije i upoznavanja istorije, kulture i običaja ljudi koji su egzistirali i koji egzistiraju na tom području. Takođe, pored navedenog, želja je da se predstave i afirmišu pozitivni uspjesi stanovnika toga kraja. Uz to, želja je da se kroz pomenutu stranicu predstave lokalni proizvođači i njohovi proizvodi kako bi podstakli ljude da se okrenu konzumaciji domaćih proizvoda sa ciljem zaštite i očuvanja domaće proizvodnje.
Danas smo imali priliku razgovarati sa Dušanom Šćepanovićem, ekonomistom, koji stoji iza ideje pokretanja Instagram stranice Visit Zagarač.
Dušane, hvala na vremenu koje ste izdvojili za portal Volim Danilovgrad. Prije svega svaka čast na ideji o pokretanju stranice Visit Zagarač. Da li naše pratioce možete upoznati sa motivima koji stoje iza ovog poduhvata?
Najprije, želio bih da izrazim zahvalnost na tome što ste prepoznali značaj Instagram stranice „Visit Zagarač“ koja je nastala iz želje da predstavim Zagarač, na način na koji ga ja vidim, a to je kao mjesto koje je idealno za razvoj agroturizma, biciklizma i drugih oblika rekreacije.
Kao nekome ko je porijeklom iz Zagarača i čija je dugogodišnja porodična istorija i tradicija vezana za to mjesto, smatram da mi je dužnost i obaveza da uradim sve što je u mojoj moći, kako bih ga predstavio na pravi način.
Seoski i agroturizam na turističkom nebu zauzimaju posebno mjesto. Konzumentima ove vrste ponude je dosta hotela i betonskih i vještačkih okvira koji pružaju gradovi i restorani, pa se obično odlučuju na prirodniji ambijent i zdravu hranu koje im pruža selo. Šta sve podneblje mjesne zajednice Zagarač nudi?
Ono što mogu sa sigurnošću reći, jeste to da Zagarač posjetiocima nudi bijeg od užurbane i stresne svakodnevnice, i kao takav rekao bih da je idealan za duge šetnje i biciklizam.
Oni koji borave u ovom mjestu mogu da uživaju u prirodi i u svim blegodetima koje ona nudi. Primjetan je trend da se u posljednjih 10 godina proizvodnja vina i rakije i te kako razvila u Crnoj Gori, pa to nije zaobišlo ni Zagarač. Možemo primijetiti da se sve više ljudi vraća svojim vinogradima kako bi ih obnovili ili podigli nove, a takođe se radi i na adaptaciji vinskih podruma i prostorija u kojima bi odležavalo vino.
Naravno, pored grožđa, ne smijemo zaboraviti i to da je područje Zagarača idealno i za uzgoj smokava, drenjina, maslina i divljeg šipka.
Pored prirodnih ljepota, Zagarač posjeduje nekoliko kulturno-istorijskih spomenika koji su od izuzetne važnosti za stanovnike toga mjesta. Jedan od njih je crkva Sv. Jovana u Gornjem Zagaraču, koju su podigli Gornjozagarčani tokom prve polovine XIX vijeka.
Važno je napomenuti da je prije ove crkve u Gornjem Zagaraču postojala i crkva Sv. Neđelje, koja postojala sve do 1785. godine kada je porušena tokom opšteg napada na Crnu Goru od strane turske vojske na čelu sa Ahmet pašom, bratom Mahmut paše Bušatlije.
Pored pomenute crke Sv. Jovana, u Zagaraču postoji i još jedna crkva koja se nalazi u Donjem Zagaraču, a koju su 1887. godine podigli Donjozagarčani.
Takođe, zbog istorijske važnosti moramo pomenuti i tri lokaliteta koja su predstavljala zborna mjesta, odnosno mjesta gdje su se okupljali Zagarčani, a to su Petrovač, u prošlosti poznat po starom hrastu koji je bio star više vjekova, Pod kadin, gdje se kupio Komansko – zagarački bataljon i Bešin uba, gdje su se skupljali Gornjozagarčani, a gdje se sada nalazi lijepi vidikovac sa kojeg posjetioci mogu da uživaju u božanstvenom pogledu.
Nebrojeno puta do sada smo geografsku lokaciju opštine Danilovgrad navodili kao prednost za poslovanje u Crnoj Gori. Koliko ovo zapravo pomaže lokalnim proizvođačima i pružaocima turističkih usluga?
Moram istaći da sam u potpunosti saglasan sa Vama kada kažete da je geografski položaj Danilovgrada prednost za poslovanje u Crnoj Gori. Ovu tvrdnju temeljim na tome da je zahvaljujući svojoj poziciji, relativno blizu kako jugu, tako i sjeveru Crne Gore, što je vjerujem veoma značajno onoj grupi turista koji nijesu statični i koji žele da se na pravi način upoznaju sa onim što jedna zemlja može da ponudi, a samim tim i sa lokalnim proizvodima.
Takođe, mišljenja sam da je za lokalne proizvođače od izuzetnog značaja i blizina Podgorice, što značajno utiče na bolju mogućnost plasmana njihovih proizvoda.
Šta sve nude lokalni poljoprivredni proizvođači?
Vino i rakija su proizvodi po kojima je Zagarače prepoznato, a poznata je i dugogodišnja tradicija pravljenja ovih pića. Međutim, važno je naglasiti da naši vrijedni poljoprivredni proizvođači proizvode razne sokove, džemove i brojne druge prerađevine od gore navedenih voćaka, a takođe se u ponudi mogu naći i brojni mliječni i mesni proizvodi.
Možda u 2020. godini nećemo imati velik broj inostranih posjetioca. S obzirom da ste ekonomista, da li nam možete reći u čemu vidite spas za male proizvođače i pružaoce turističkih usluge. Koje mjere bi bilo najbolje implementirati na lokalnom nivou?
Nesumnjivo je da će 2020. biti dosta teška godina po turizam i da će za rezultat imati smanjenje prihoda u okviru ove privredne grane. Međutim, i pored ove neprilike koja nas je zadesila, moramo biti svjesni činjenice da današnje tržište karakterišu česte promjene, te stoga učesnici na tržištu moraju prihvatiti činjenicu da su promjene jedina konstanta, i moraju naučiti da se prilagođavaju kako bi opstali i nastavili uspješno sa svojim poslovanjem.
Što se tiče malih proizvođača i pružaoca turističkih usluga, vjerujem da su, ako se to može reći, u prednosti u odnosu na veće sisteme, jer mogu mnogo brže da odgovore na pomenute promjene. Ono što bi bila moja preporuka, jeste da rade na umrežavanju sa drugim privrednim subjektima, kako bi zajednički koristili svoje resurse, čime bi uticali na smanjenje cijene koštanja njihovih proizvoda i postali konkurentniji na tržištu.
Takođe, vjerujem da je u ovom vremenu i te kako važno raditi na jačanju pozicije domaćih proizvoda, kako bi na taj način još više podstakli rast domaće proizvodnje. Stoga bih apelovao na sve građane da prilikom kupovine obrate pažnju na porijeklo proizvoda i da kupovinom domaćih proizvoda, daju svoj doprinos unapređenju crnogorske privrede.
U prošloj godini je održana sjajna i posjećena manifestacija „Dani divljeg šipka“ a najava je da je možemo očekivati i u ovoj godini. Recite nam koji su to još manifestacioni potencijali m.z. Zagarač?
Manifestacija „Dani divljeg šipka“ je bez sumnje događaj koji je poslije dužeg vremenskog perioda ponovo okupio veliki broj posjetilaca u Zagaraču, kako bi uz pjesmu i pozitivnu energiju, uživali u brojnim domaćim proizvodima i rukotvorinama koje su pripremili naše vrijedne domaćice i domaćini.
Moram istaći da je prošlogodišnja manifestacija prevazišla očekivanja nas iz organizacionog odbora i motivisala nas da se ove godine dodatno potrudimo kako bi napravili još bolji događaj, koji će nadamo se poprimiti internacionalni karakter.
Pored navedene manifestacije imali smo u planu i organizaciju još nekih, međutim ispratićemo kako će teći situacija sa korona virusom i da li će uticati na naše planove. Svakako ukoliko bude još neka manifestacija, obećavam da ćete biti na vrijeme obaviješteni.
Koja je po Vama prednost agroturizma? Da li u njemu vidite veću održivost nego li kod klasičnog smještajnog turizma?
Agroturizam u osnovi podrazumijeva pružanje turističkih usluga u okviru poljoprivrednog gazdinstva, pri čemu se turisti uz mogućnost smještaja, nudi ishrana bazirana na prozivodima koji se uzgajaju u okviru gazdinstva, kao i mogućnost da turista učestvuje u obavljanju dnevnih poslovnih aktivnosti svojih domaćina.
Ono što vidim kao prednost za ekonomiju jedne zemlje kod ovog oblika turizma, pored toga što produžava turističku sezonu, jeste i to što gotovo kompletan iznos koji se prihoduje na ovaj način, ostaje u državi.
Društvene mreže su danas jedan od obaveznih marketinških kanala a praćene web sajtom otvaraju mogućnost dosega do milionskog auditorijuma. Da li postoji određena podrška od nadležnih ili pak neki plan za budućnost, kako bi se ljepote vašeg kraja dodatno promovisale?
Društvene mreže su odavno postale naša realnost i savremeno poslovanje je postalo gotovo nezamislivo bez profila na društvenim mrežama. Velika prednost kod njih jeste to što je tvoj sadržaj lako dostupan i ukoliko je isti kvalitetan može se doprijeti do velikog broja ljudi. Međutim, s obzirom na to da su danas gotovo svi na društvenim mrežama, jako je teško kreirati sadržaj koji će se izdvojiti i biti prepoznatljiv.
Stoga je plan da nastavimo sa prikupljenjem zanimljivih fotografija iz Zagarača, da ih dijelimo sa pratiocima i da nastavimo da širimo zajednicu. Takođe, pozvao bih sve koji dijele ljubav prema Zagaraču i koji misle da svojim znanjem i vještinama mogu dodatno doprinijeti unapređenju rada stranice da se pridruže, jer iskreno vjerujem da time doprinosimo boljoj promociji i afirmaciji ovog mjesta.
Po ustaljenoj navici, ostavljamo prostora za poruku našim pratiocima.
Za kraj ostaje mi samo da Vašim pratiocima poručim da ostanu doma, da poštuju i da se pridržavaju mjera koje je donijela Vlada Crne Gore i Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti, da prate Instagram stranicu „Visit Zagarač“ i nadam se da ćemo se ubrzo družiti na nekoj od manifestacija koje će se organizovati u našem Zagaraču.
You must log in to post a comment.