By 
Išijas ili išijalgija je skup simptoma nastalih nagnječenjem jednog od pet kičmenih korjenova živaca koji zajedno čine išijadični živac. Javlja se u donjem dijelu leđa, zadnjici ili različitim djelovima nogu i stopala. Nastaje uslijed opterećenja kičme, tako da je išijas veoma česta pojava kod trudnica.
Međutim češća pojava išijalgije jeste posledica starenja organizma, kao i degenerativne promjene na međupršljenskim diskusima. Podizanje tereta iz nezgodnog položaja ili izvođenje pogrešnog pokreta dovodi do pucanja prstena diskusa, koji počinje da pritiska odgovarajući kičmeni koren.
Ukoliko se javlja blagi bol u ponovljenim epizodama, savjet je obuka za vježbe koje će povoljno uticati na mišiće oko kičme i dodatno ih učvrstiti te time sprečiti napade bola u leđima.
Kako prepoznati simptome?
Bol se najčešće javlja nakon jačeg naprezanja i progresivno se širi ka kuku, niz nogu kroz potkoljenicu i list sve do prstiju na nogama. Najpouzdaniji znak išijasa jeste snižen ili ugašen Ahilov releks, dok je gubitak osjećaja za dodir na palcu noge siguran znak oštećenja diskusa između četvrtog i petog lumbalnog pršljena.
Karakteristično je takođe i pojačavanje bola s bilo kakvim naprezanjem (kašljanjem, kijanjem, smijehom). Podizanjem ispružene noge dodatno se isteže išijadični živac što takođe dovodi bola. Simptomi su još i grčenje mišića duž kičmenog stuba, hipotonija mišića (mlitavost), nemogućnost stajanja na prstima i peti, kao i trnci u prstima.
Kako nastaje išijas?
Išijas najčešće izaziva hernija međupršljenskog diska, dok su drugi uzročnici povrede leđa, iritacija živca izazvana artritisom kičme kao i mnogi drugi zapaljenski procesi. Osim toga išijalgija može da bude uzrokovana i genetikom, jer pojedine osobe imaju uži prostor između četvrtog i petog lumbalnog pršljena.
Razlog zašto su nervne strukture išijadikusa češće podložnije oštećenjima nego drugi živci, jeste zbog dužine išijadičnog nerva (najduži živac u tijelu), pa je samim tim i osjetljiviji. Ovaj nerv prolazi kroz cijelo tijelo granajući se kroz mišiće, zglobove, kožu. Njegov put je veoma specifičan i u posebnim topografskim odnosima sa pojedinim organima stoga je to još jedan od razloga češće pojave išijalgije.
Najčešći uzroci išijasa
- Stenoza spinalnog kanala (suženje kanala u donjem dijelu kičme)
- Degenerativna bolest intervertebralnog diska (oštećenje diska, jastučića koji se nalazi između dva pršljena i obezbeđuje savitljivost kičme)
- Spindilolisteza (stanje kad jedan pršljen „sklizi“ preko drugog)
- Trudnoća (zbog poremećaja statike i povećanog elasticiteta vezivnog tkiva)
Stanja koja dodatno pogoršavaju išijas i izazivaju jače bolove jesu gojaznost, predugo sjedenje, neredovna fizička aktivnost, nošenje štikli kao i naglo hlađenje lumbalnog dijela leđa, posle pregrejanosti kao i spavanje na premekanom madracu.
Koliko traje bol?
U zavisnosti od trajanja, bol se može klasifikovati kao akutni (bol koji traje manje od 6 nedelja), subakutni (od 6-12 nedelja) i hronični (više od 12 nedelja). U većini slučajeva on prolazi nakon nekoliko dana odmora uz normalnu aktivnost. Međutim to ne znači da se situacija u jastučićima i kičmi popravila, nego samo da je pritisak bio prolazan.
Situacija je složenija kod osoba kod kojih bol ne prolazi u roku od nedelju dana. Ukoliko se bol pojačava, ako se spušta duž noge ili se osećaju dodatni neprijatni simptomi, liječenje iziskuje složenije mjere od upotrebe ljekova za bol. Tada je neophodna dodatna dijagnostika u specijalizovanim reumatološkim ustanovama.
Kako liječiti išijas?
Sledeći korak je pomoć fizijatra koji će specijalnim vježbama onemogućiti buduće tendecije za pojavu istih simptoma. Program vježbi fleksije, ekstenzije i jačanja prilagodljive osobama sa problemima u lumbalnom dijelu dovode do klinički značajne redukcije bola. Cilj je usmjeravanje ka jačanju mišićne snage i fizičke kondicije tijela i leđa.
Takođe, terapije kao što su elektroterapija, magnetoterapija, laseroterapija, termoterapija, ultrazvučna terapija i kineziterapija su najefikasnije metode liječenja išijalgije.
Ukoliko je problem veći i zahtjeva ozbiljnije liječenje, tu su i hirurški zahvati koji dovode do bržeg izliječenja. Ovi procesi se primenjuju samo u slučaju kada postoje dugotrajni spazmi sa antalgičnim položajem kao i dugotrajni hronični lumbalni bol koji se ne smiruje na konzervativnu terapiju.
Tablete, prirodni lekovi..
Preporučena doza analgetika od strane ljekara je početna stepenica u uklanjanju išijasnog bola. Kreme i ljekovi mogu ublažiti bol ali ne i otkloniti pravi uzrok nastanka išijalgije. Takođe, išijas se ne liječi tabletama nego adekavatnim vježbama i nastavkom redovnih dnevnih aktivnosti. Savjetuje se grijajanje lumbalnog dijela, zatim uzimanje dosta vitamina naročito B1, B6 i B12, redovne šetnje (ne pretjerano mirovanje), spavanje u “Vilijamsovom položaju” (sa savijenim nogama).
Išijas je bolest modernog društva. Od prevelikog sjedenja, ili podizanja teškog tereta mogućnost pojave išijalgije je udvostručena. Glavni savjet je ne liječite se sami, niti tražite pomoć nestručnih osoba koji namještaju kičmu tzv. nadriljekara. Posledice mogu biti veoma opasne, jer nestručna osoba može ozbiljno da vam naškodi agresivnim i mehaničkim pokretima.
Comments