By 
Kamenje kao znamenje velikog stradanja, ali i obnavljanja, posuto po Bjelopavlićkoj ravnici kao da su veza sa nekim skrivenim i boljim svijetom. A taj svijet, svijet antike, ranog i srednjeg vijeka šapuće, doziva nas da mu posvetimo makar dio sebe, ovako prolaznih i zaboravnih.
Ima među nama onih što čuju šapat kamena, koji želi da se otrgne od zaborava, bez želje za priznanjem, da sačuvaju ono što neki tako olako shvataju – ili pak ne shvataju uopšte.
Slika nas je odvela do Zavičajnog muzeja u Danilovgradu i mr Boška Ikovića, – višeg konzervatora, koji nas je upoznao sa istorijom i značajem ovog mosta, kao i lokalitetima u njegovoj blizini. Priča počinje ostacima koji jasno ukazuju na periode antičke epohe ali i svih kasnijih perioda.
Naselja na teritoriji opštine Danilovgrad bitisala su na važnoj antičkoj komunikaciji od Skadra, pored Skadarskog jezera ka Duklji i dalje dolinom Zete prema sjeverozapadu. Na tom kontaktu antičkih ostataka u posljednjim decenijama VIII i prvim decenijama IX vijeka nastao je i grad – utvrđenje na Gradini u Martinićima, koji nauka identifikuje sa Porfirogenitovom Lontodoklom, centrom ranosrednjevjekovne Dukljanske države .
Antičko pristanište Postup na ušću potoka Ljutotuk i Vranjak u rijeku Zetu
Savremeno naselje i istoimeni potok Ljutotuk po svemu sudeći predstavlaju lingvističke nasljednike ovog ranosrednjevjekovnog utvrđenog grada. Prema onom kako ga Porfirogenit nazva.
Most na Ljututuku prije urušavanja (pogled nizvodno)
Most na Ljuotuku prije urušavanja (pogled uzvodno)
Lokacija mosta
Područje Danilovgrada je arheološki rekognoscirano i samo djelimično istraženo i postoji mapa sa preko 200 arheološki interesantnih lokaliteta. Imajući to u vidu, dobija se jasnija slika o prošlosti, ali i o rasporedu i vrsti nalazišta od pećinskih staništa preko tumula, gradinskih naseobina, antičkih i srednjevjekovnih gradova, mostova pa sve do turskih građevina.
Nego da se vratimo, makar geografski, južnije od Lontodokle, do potoka i pritoke Zete, Ljutotuka. Tu nas čeka, još uvijek (srećom!), most čija je sudbina neizvjesna – neizvjesna jer nije još uvijek, upisan ili kao kulturno dobro, ili, dio kulturne baštine i nasleđa. Zakon kaže da postoji slovo koje nešto definiše kao spomenik, kulturno dobro od lokalnog, nacionalnog ili međunarodnog značaja odnosno postavlja ga kao prioritetnog za čuvanje i restauraciju.
Član 12. Zakona o zaštiti kulturnih dobara
(1) Nepokretno kulturno dobro je profani, sakralni, memorijalni, fortifikacioni ili infrastrukturni objekat, grupa građevina ili prostor sa karakterističnim interakcijama čovjeka i prirode.
(2) Nepokretno kulturno dobro može biti kulturno – istorijski objekat, kulturno-istorijska cjelina, lokalitet ili područje.
Čitajući gornji član, možemo reći da most, ispunjava makar dijelom, da bude zaštićen.
Uspostavljanje zaštite
Način uspostavljanja zaštite
Član 18
(1) Zaštita kulturnog dobra se uspostavlja utvrđivanjem prethodne zaštite i utvrđivanjem statusa kulturno dobro.
(2) Zaštitu kulturnog dobra uspostavlja Uprava, po službenoj dužnosti.
Inicijativa za uspostavljanje zaštite
Član 19
(1) Svako može da podnese Upravi inicijativu za uspostavljanje zaštite kulturnog dobra.
(2) Uprava je dužna da razmotri inicijativu iz stava 1 ovog člana i da o tome u pisanoj formi obavijesti njenog podnosioca, u roku od 90 dana od dana podnošenja inicijative.
Prethodna zaštita
Član 20
(1) Prethodna zaštita se uspostavlja na nepokretnom i pokretnom dobru za koje se pouzdano vjeruje da ima kulturnu vrijednost, radi sprječavanja rizika od oštećenja, uništenja ili nestanka.
(2) Prethodna zaštita se uspostavlja na osnovu predloga stručnih lica, koji je zasnovan na neposrednom uvidu u stanje dobra, raspoloživoj dokumentaciji ili drugim relevantnim činjenicama.
(3) Uprava donosi rješenje o prethodnoj zaštiti po pravilima skraćenog upravnog postupka.
(4) Prethodna zaštita iz stava 1 ovog člana može da traje najduže godinu dana od dana donošenja rješenja.
(5) Izuzetno od stava 4 ovog člana, prethodna zaštita na arheološkom nalazištu može se uspostaviti do završetka arheoloških istraživanja i iskopavanja, a na arheološkom rezervatu na neodređeno vrijeme.
(6) Žalba na rješenje iz stava 3 ovog člana ne odlaže izvršenje rješenja.
U relativnoj blizini dva arheološka lokaliteta, Koljat i Sige koji svjedoče i potvrđuju starost i značaj mosta na potoku Ljutotuk.
Istorija kaže da je most korišten u periodu Turske vladavine kada je bio veza karavanima, prelaz vojsci ali od koristi i lokalnom stanovništvu. Lokaliteti, koje smo naveli, zaštićeni su još 1967. godine, po tadašnjoj klasifikaciji kao Spomenici III kategorije.
Nego, da za sada ne idemo predaleko od mosta, i vidimo šta možemo uraditi za njegov spas.
Mještani su nas kontaktirali i upozorili da je most blizu kolapsa, a da su oni voljni i dijelom finansijski i materijalom pomoći da se most obnovi. Most nije upisan u registru kao spomenik ili kulturno dobro ali ipak vjerujemo da se samovoljno sa obnovom ne smije krenuti. Čitajući slova zakona, ostaje prvo inicijativa. Zub vremena ne čeka i ne prašta, pa bi trebalo i previše vremena da se procjenjuje nacionalni ili međunarodni značaj. Preostaje lokalni značaj.
Kategorije i registrovanje kulturnih dobara
Kulturno dobro od međunarodnog značaja
Član 33
Kulturno dobro od međunarodnog značaja je dobro koje je upisano na Listu svjetske baštine ili koje je od posebnog značaja za istoriju ili kulturu više država.
Kulturno dobro od nacionalnog značaja
Član 34
(1) Kulturno dobro je od nacionalnog značaja, ako:
1) ima izuzetan značaj za društveni, istorijski ili kulturni razvoj Crne Gore i naroda ili manjinskih nacionalnih zajednica koji u njoj žive;
2) svjedoči o presudnom istorijskom događaju ili značajnoj ličnosti;
3) predstavlja jedinstveni primjerak stvaralaštva svog vremena ili jedinstveni primjerak iz istorije prirode;
4) ima izuzetnu umjetničku ili estetsku vrijednost;
5) ima veliki uticaj na razvoj kulture, nauke ili tehnike;
6) svjedoči o društvenim ili prirodnim pojavama, odnosno o uslovima ekonomskog ili kulturno-istorijskog razvoja u određenom razdoblju.
(2) Kulturno dobro od nacionalnog značaja može se nominovati za upis na Listu svjetske baštine, u skladu sa međunarodnim konvencijama.
Kulturno dobro od lokalnog značaja
Član 35
Kulturna dobra koja nijesu obuhvaćena čl. 33 i 34 ovog zakona su kulturna dobra od lokalnog značaja.
Pravimo li grešku objavljivanjem priče o mostu i potrebi za obnovom (popravkom) tj. hoće li most izdržati do novog slova, ostaje nam da vidimo. Volja i želja na lokalnom nivou, kod stanovništva postoji, pažnju u Muzeju smo dobili, korake evo znamo.
Ostaje pitanje: Šta se čeka?
Lokalitet ili područje
U blizini mosta, tu gdje je od hiljadu sedamsto i neke godine naše ere (ako ne i od ranije), nalaze se dva arheološka lokaliteta, Koljat i Sige koji podsjećaju i na članove Zakona o zaštiti kulturnih dobara i definiciji lokaliteta. Potvrda o cijelom području kao pojasu od značaja.
(1) Lokalitet ili područje je zajedničko djelo čovjeka i prirode, koje je djelimično izgrađeno, dovoljno osobeno i homogeno da se može topografski definisati.
(2) Lokalitet i područje može biti:
1) arheološko nalazište;
2) kulturno – istorijsko područje;
3) kulturni pejzaž.
Nedaleko od našeg mosta nalaze se lokaliteti Koljat i Sige. Arheološki lokaliteti proglašeni spomenicima davne 1967. godine. Isti, takođe,su u ne tako dobrom stanju
Koljat
Oba u lošem stanju.
Lokalitet Sige
Lokalitet Sige
Na ovim lokalitetima su uočljivi ostaci arhitekture, masivni kameni blokovi, fragmenti dekorativne plastike, konstruktivnih elemenata, fragmenti rimske keramike, rimskih tegula i još mnogo toga. (Boško Iković, 2004. godina, STANJE NEPOKRETNOG KULTURNOG DOBRA CRNE GORE).
Informacije u ovom članku u obimu u kojem jesu, ali i mnogobrojna istraživanja govore o bogatstvu kulturne baštine i nasleđa opštine Danilovgrad i njenim potencijalima, a zajedno sa održvim upravljanjem i valorizacijom, veoma lako se mogu postaviti u svrhu turističke ponude jedne od potencijalno najbogatijih opština u Crnoj Gori.
Comments