Connect with us

Tehnologija

Postignut dogovor o univerzalnom punjaču

Published

on

Hand of woman connects plug of charger mobile phone, smartphone charging

Pratite portal Volim Danilovgrad na Facebook-u, Instagramu i Tviteru.


Zemlje EU usvojile su zajednički stav o predlogu o univerzalnom punjaču za elektronske uređaje, čiji je cilj izmedju ostalog da se smanji količina elektronskog otpada.

Na sastanku stalnih predstanvnika država članica (Coreper) 26. januara postignut je dogovor o pregovaračkom mandatu koji Savetu EU omogućava da počne pregovore sa Evropskim parlamentom, kada to zakonodavno telo usvoji svoj mandat, saopštio je Savet EU.

Evropska komisija je u nacrtu zakona, predstavljenom u septembru, predložila da svi pametni telefoni, tableti, digitalne kamere, slušalice, prenosni zvučnici i konzole za video igre imaju zajednički, standarni priključak tako da ne bi morao da se kupuje punjač svaki put kada se kupuje novi uređaj.

U predlogu Komisije navedeno je da će USB-C postati standardni port za punjenje svih uređaja bez obzira na brend, kao i da će brzina punjenja biti ista za sve kompatibilne uređaje.

Novim zakonom bi prodaja punjača bila odvojena od prodaje elektronskih uređaja, tako da novi punjač ne bi bio nužno uključen u kupovinu uređaja.

Time će se smanjiti količina elektronskog otpada povezanog s proizvodnjom, prevozom i odlaganjem punjača.

Procjenjuje se da bi se smanjenjem proizvodnje i odlaganja novih punjača količina elektronskog otpada smanjila za gotovo hiljadu tona godišnje.

Savjet EU je u cilju bolje informisanosti potrošača predložio i stavljanje piktograma sa informacijom da li se uređaj nudi zajedno s punjačem, kao i oznake sa specifikacijama punjenja, prenosi EURACTIV.rs.

Poslije donošenja zakona industrija će imati prelazni rok od dvije godine da se prilagodi prije početka primene.

U EU je 2020. godine prodato oko 420 miliona mobilnih telefona i drugih elektronskih uređaja.

Potrošači imaju u prosjeku oko tri punjača za mobilne telefone, od kojih dva koriste redovno. Uprkos tome, 38 odsto potrošača je izjavilo da su bar jednom imali problem da napune telefon jer dostupni punjačni nijesu bili kompatibilni.

Potrošači godišnje potroše oko 2,4 milijarde eura na samostalne punjače koji ne dolaze s elektronskim uredjajima. Procjenjuje se da od odloženih i nekorišćenih punjača godišnje nastaje do 11.000 tona elektronskog otpada.

Ostavite komentar

Leave a Reply

Tehnologija

Kreće državna platforma “Code for Montenegro”

Published

on

By

Developing programming and coding technologies working in a software engineers.

Pratite portal Volim Danilovgrad na Facebook-u, Instagramu i Tviteru.


Vladina nova platforma “Code for Montenegro” zvanično će početi sa radom 15. decembra, a njen cilj je uključivanje što većeg broja stručnjaka u rješavanje digitalnih problema i izazova -i to na volonterskoj osnovi. Start platforme biće obilježen širokom promocijom i pozivom zainteresovanima da se onlajn putem jave Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija, koje je i osmislilo cijeli projekat, pišu Dnevne.

“Platforma ‘Code for Montenegro’ nastala je iz potrebe da se dobre prakse u dijelu povezanosti digitalne transformacije i javne uprave iz privatne industrije, civilnog i akademskog sektora prenesu na javnu upravu”, navodi se u informaciji o pokretanju još jednog Vladinog programa koji, za razliku od dosadašnjih, ne uključuje krupne i rizične ekonomske “zahvate” čija posljedica lako može biti bankrot države.

Ministarka Tamara Srzentić vješto je ukomponovala modele koje je upoznala tokom višegodišnjeg rada u državnoj administraciji Kalifornije i SAD iako bi neki koraci mogli biti preambiciozni za crnogorsko društvo čija digitalna pismenost nije na zavidnom nivou. Uzor su programi The Presidential Innovation Fellows (Društvo predsjedničkih inovatora) i Digital Corps (Digitalni korpus) koji su dio usluga američke vlade.

“Njima se spajaju talentovane osobe iz oblasti tehnologija i inovacija sa vrhunskim javnim službenicima i kreatorima promjena, koji rade na najvišim nivoima Vlade SAD, kako bi zajednički radili na nekim od najvećih izazova u javnoj administraciji. Takođe, platforma je nastala po uzoru na neprofitne ogranizacije ‘Code for America’ i ‘Codingit Forward’, koje imaju za cilj rješavanje najvećih izazova građana u SAD uključivanjem tehnologa, lidera i aktivista na volonterskoj osnovi”, precizira se u informaciji Ministarstva o radu budućeg tijela.

Dodaje se još jedan uzor platforma “US Digital Response”, koja je “o mogućila da se brojni volonteri iz raznih oblasti uključe i pomognu američkoj naciji” u rješavanju velikih izazova poput pandemije i ublažavanja posljedica ekonomske krize.

Svakako ohrabruje činjenica da rad ove platforme za sada nema vremensko ograničenje, što bi u srednjem roku moglo dati i prve rezultate.

“Code for Montenegro” imaće tri takozvana programa cjeline u okviru kojih očekuju pomoć i saradnju različitih ciljnih grupa.

Program “Saradnici u inovacijama” namijenjen je već ostvarenim stručnjacima iz privatnog, civilnog i akademskog sektora, koji treba da pomognu udaljeni digitalnom razvoju države. Ministarstvo je, navodno, već zavrijedilo pomoć najvećih kompanija u Crnoj Gori, koji će im ustupati svoje eksperte za upravljanje proizvodima, komunikaciju, marketing, IT, analitiku, dizajn, strateško planiranje, istraživanje i liderstvo.

Ovaj program je, kako stoji u informaciji, već uspostavljen sredinom ove godine i neće biti ograničen na Crnu Goru, pače “lokalni eksperti imati priliku da razmijene iskustva”. Iako se zainteresovani pridružuju platformi na volonterskoj osnovi, u informaciji se navodi kako je “saradnja moguća u punom kapacitetu radnog vremena”.

Za priključivanje programu, saradnici će “u dogovoru sa matičnom kompanijom uzeti odsustvo sa svog trenutnog radnog mjesta i pridružiti se Vladinom timu na šest mjeseci, počevši od februara 2022”. Odabrani mogu na projektima da rade i djelimično, deset do 50 odsto radnog vremena, te na daljinu-uz povremeni dolazaku kancelariju, a polugodišnja saradnja može biti produžena u zavisnosti od toka projekta.

U okviru druge cjeline “Code for Montenegro praktikanti”, mladi iz Crne Gore i svijeta moći će da rade na Vladinim projektima digitalizacije. Tako će, kako se navodi, “učiti i sarađivati sa najboljim globalnim liderima koji su radili u vladama zemalja Evropske unije, SAD, Velike Britanije, Kanade, Argentine i Australije, kao i u brojnim svjetski poznatim kompanijama”.

Treći program “Savjetnici i mentori” treba da bude posvećen javnim službenicima. Njegov tim činiće već ostvareni lideri iz IT-a, digitalnog razvoja, inovacija, te javnih politika, iz zemlje iinostranstva.

Nakon što je Vlada usvojila informaciju o platformi “Code for Montenegro”, uslijediće javni poziv za prijavljivanje i, posebno, kampanja usmjerena na privlačenje talenata iz Crne Gore i inostranstva. Ipak, iz poziva zainteresovanima koje Ministarstvo namjerava da objavi ne može se puno toga saznati, ali se mogu naći popularne floskule iz stranih kampanji i oglasa poput “strastveni u rješavanju složenih svakodnevnih izazova”.

Odgovor na pitanje koje su sami postavili šta saradnici platforme dobijaju teško da može opravdati odsustvo sa posla, koliko god da je volonterstvo neophodno našem društvo. Jer, “doprinos poboljšanju kvaliteta života ljudi u Crnoj Gori i prosperitetu Crne Gore” trebalo bi da bude cilj svake Vlade i brojnih zaposlenih u ogromnoj državnoj administraciji, a ne da se za to još oslanjaju na pomoć “sa strane”.

GLOBALNI LIDERI

Uz informaciju o platformi ‘Code for Montenegro” odobreno je i novonastalo Konsultativno tijelo globalnih lidera na polju digitalne transformacije koje čini 29 eksperata. Pomoć će pružati ovi kako se navodi u Vladinom dokumentu globalni lideri iz SAD, Velike Britanije, Estonije i Kanade, lako su u pitanju imena povezana sa svega nekoliko vladinih i nevladinih tijela ovih država, ne treba zanemariti da je riječ o vrhunskim stručnjacima koji bi mogli značajno doprinijeti ubrzavanju Crne Gore u ‘hvatanju koraka” sa digitalnim trendovima razvijenih država.

Kao najzvučnije ime pominje se Majki Miki Dikerson, šef Kancelarije za digitalne servise u vladi Baraka Obame, sa kojim je Srzentić saradivala u SAD. Tokom boravka u Crnoj Gori u julu ove godine, on je počeo savjetovanje crnogorskih timova za digitalnu transformaciju. Takode, neki od članova tijela bili su govornici na Digitalnom samitu u oktobru u Podgorici.

NASTAVI SA ČITANJEM

Tehnologija

Facebook mijenja ime u Meta

Published

on

By

Pratite portal Volim Danilovgrad na Facebook-u, Instagramu i Tviteru.


Izvršni direktor Facebooka Mark Zukerberg rekao je da se njegova kompanija rebrendira u Meta u nastojanju da će to ime obuhvatiti njihovu viziju virtuelne stvarnosti za budućnost, ono što Zukerberg naziva “metaverzumom”.

Skeptici ističu da se čini i da se radi o pokušaju da se promijeni tema i odmakne se od Facebook papira, dokumenta koji je procurio i otkrio načine na koje je Facebook ignorisao interne izvještaje i upozorenja o šteti koju je ta društvena mreža stvorila ili uvećala širom svijeta, piše Radio Slobodna Evropa (RSE).

Zukerberg kaže da očekuje da će metaverzum doseći milijardu ljudi u narednoj deceniji. Metaverzum će, kaže on, biti mjesto na kojem će ljudi moći komunicirati, raditi i kreirati proizvode i sadržaje u, za što se nada da će biti novi ekosistem, koji stvara “milione” poslova za kreatore.

Najava dolazi usred egzistencijalne velike krize za Facebook. Suočavaju se sa zakonodavnom i regulatornom kontrolom u mnogim dijelovima svijeta nakon otkrića iz Facebook papira.

Objašnjavajući rebrendiranje, Zukerberg je rekao da naziv “Facebook” jednostavno više ne obuhvata “sve što radimo”. Pored svoje primarne društvene mreže, sistem sada uključuje Instagram, Messenger, Quest VR slušalice, Horizon VR platformu i još mnogo toga.

“Danas nas vide kao kompaniju društvenih medija”, rekao je Zukerberg. “Ali u našem DNK mi smo kompanija koja gradi tehnologiju za povezivanje ljudi.”

Metaverzum je, rekao je, novi način. Zukerberg, koji je obožavatelj klasike, objasnio je da riječ “meta” dolazi od grčke riječi “iznad”.

Inače, Metaverse tj. meta-univerzum je koncept u kojem se fizički i virtualni svijet trebaju potpuno spojiti i postati jedan svijet. U razvoj tog koncepta Facebook i Google ulažu milijarde dolara. Zašto?

Ideja o meta-univerzumu gdje virtualne prostore naseljavaju digitalni avatari sazrijeva decenijama. Popularizovana je 2000-ih kroz program Second Life (Drugi život) koji je obećavao da će preuzeti živote ljudi i prije nego što su se pojavile društvene mreže.

Meta-univerzum, kako se sada opisuje, biće evolucija te originalne ideje Drugog života – paralelno vođenje života u virtualnom svijetu sa digitalnim avatarom koji se susreće sa avatarima drugih ljudi – u kombinaciji sa društvenim mrežama kakve su danas poznate.

NASTAVI SA ČITANJEM

Najčitanije