Connect with us

Mjesta i znamenitosti

Sinjajevina

Sinjajevina

Na Tarskom-Pivskom visinskom platou, osim Durmitora na severozapadu, nalazi se i planinski masiv Sinjajevine na jugoistoku. Dok je Durmitor postao prava turistička meka, posebno planinarska, zbog svojih alpskih oblika (brojni oštri vrhovi, lednička jezera, zelena visoravan i stoletne četinarske šume (iglasti gozdovi), Sinjajevina je ostala po strani, nepoznata i neposećena.

Osnovni razlog za to je njeno ogromno prostranstvo jednoličnog pejzaža – kraška polja i police, blage padine nebrojenih glavica obraslih travom. Uz sve to teška bezvodnost na velikom delu visoravni, doprinela je fami o surovim uslovima na goloj Sinjajevini. Međutim, vekovnim stočarenjem stvorena je široka mreža planinskih staza, dok su mnoge staze do centralnog dela planine danas pretvorene u asfaltne puteve, pa je današnja planinarska poseta Sinjajevini poprilično olakšana

Sinjajevina je, gledano po površini koju zauzima, najveća i najrasprostranija planina Crne Gore. Nadovezujući se na visoravan Durmitora i protežući se od Žabljaka prema jugoistoku, oivičena sa severoistočne strane kanjonom Tare, a sa jugozapadne strane kanjonom Morače, sa dva najveća i najimpozantnija crnogorska rečna kanjona, proteže se sve do kolašinskih i mojkovačkih udolina, na suprotnoj strani. Na severozapadnoj strani su kanjoni Tušinje i Bukovice, koji planinu oivičavaju sa te strane.

Sinjajevina je dugačka 40 km i široka 15 km i proteže se pravcem SZ-JI. Jugozapadna stene masiva Sinjajevine dominiraju iznad kanjona Morače, dok sa druge strane severoistične stene ovog masiva spuštaju u prelepu i dugu dolinu Lipova. Pretpostavlja se da su preko površi Sinjajevine nekada tekle reke, o čemu govori ogroman broj suvih dolina, njihova razgranatost i različitost. Dakle, fluvijalna erozija, nekada očigledno vrlo razvijena, ostavila je svoje tragove – fosilne rečne doline kroz koje sada ne protiču rečni tokovi.

Sinjajevina se nalazi u centralnom delu Crne Gore. Pored reka Tare i Morače, Sinjajevinu okružuju planine, i to Durmitor na severozapadu, Ljubišnja na severu, Bjelasica na istoku-jugoistoku, Moračke planine i Maganik na jugozapadu. Najveći deo Sinjajevine je visoka, prema severozapadu nagnuta visoravan sa zatalasanom površinom što se prostire u nedogled, sa prosečnom visinom oko 1600 m. Visoravan ima karakter velikog pašnjaka, bez većih šuma, dok se pri tom često ističe bezvodnost, iako ima nekoliko nepresušnih izvora, kao i onih koji će u sušnim godinama presušiti.

U većem delu površine Sinjajevine nije došlo do tektonskog nabiranja, na koji način su nastali ostali okolni visoki masivi i duboki kanjoni. Sinjajevina je uz to u centralnom delu najvrletnijeg planinskog područja Crne Gore, okružena planinskim masivima gde su lednička i tektonska dejstva bila odlučujuća i dramatična. Mada, jedan deo Sinjajevine, u koji se sa jugoistoka iz pravca Kolašina uvlači i zaseca dugačka dolina Donjeg i Gornjeg Lipova, kroz koju teče Plašnica kao pritoka Tare, okružen je impresivnim vrhovima i visokim stenovitim liticama.

Kretanjem lednika koji se spuštao sa njenog vrha, sa severozapada, a sa desne strane su mu priticali lednički krakovi koji su oblikovali krečnjačke vrhove, dok je konačan oblik ovom prostoru dala erozija. Upravo zbog toga je dolina Lipova oivičena najvišim vrhovima, sa severa nešto pitomijim, gde dominira Jablanov Vrh (2203 m), dok se na suprotnoj strani i nad kanjonom Morače uzdiže čitavo bogatstvo zavidnih stenovitih vrhova, što okružuju najviši vrh masiva Babji Zub (Torna, 2277 m). Ovaj deo Sinjajevine se uklapa u prekoputni ambijent Moračkih planina, između kojih visinu ova dva masiva naglašava impresivna dubina kanjona Morače

Najviši vrhovi Sinjajevine su: Babji Zub (2277 m), Vranova Glava (2215 m), Jablanov Vrh (2203 m), Gradište (2174 m), Sto (2172 m), Savina greda (2101 m), Veliki Pećarac (2042 m), Veliki Starac (2022 m), Babin vrh (2013 m), Bavan (1993 m), Crni Vrh (1964 m), Sto (1959 m), Umovi (1945 m), Mali Pećarac (1944 m), Korman (1923 m), Mali Starac (1921 m) i Kazani (1864 m). Svakako, najimpresivniji od ovih vrhova su Babji Zub, Jablanov Vrh, Gradište, Stolovi i Umovi.

Sinjajevina ima više oblačnih dana nego ostale, pa čak i obližnje Moračke planine, a kada prođe nevreme i oblaci se povuku, poslednji će se povući sa ove planine i njenog najvišeg vrh Babjeg Zuba.

Planinsku lepotu Sinjajevine obogaćuju prelepa jezera, pre svega Zabojsko jezero, koje se nalazi na domak kanjona Tare, kao i Zminičko jezero, koje se nalazi na granici Sinjajevine i Durmitora. Zabojsko jezero nalazi se na 1477 m, površina mu je 27.500 kvadratnih metara, dužina 265 m, širina 165 m, a maksimalna dubina 19 m. Zminičko jezero je na visini 1295 m, dugačko je 230 m, široko 120 m, sa maksimalnom dubinom 4 m. Teren Sinjajevine pored planinarenja pruža velike mogučnosti za gorski biciklizam i nordijsko skijanje.

 

Nezaboravan je vidik sa Babjeg Zuba. Pre svega, to se odnosi na gorostasnu, 1.500 metara visoku, severoistočnu stranu Kape Moračke (2227 m), bogato izrezbarenu radom lednika i bujica vode, bojama različitih tonova po spratovima. Pogled sa najvišeg vrha Sinjajevine otkriva iz ptičje perspektive skrivene kutke ove planine i njene ledničke cirkove, zupčaste rubove grebenova, prostranstva i masu zaravnjenih gromada Gradišta i Jablanovog Vrha, ledničku tvorevinu, dugu dolinu reke Plašnice, a u daljini nepreglednu Sinjajevinsku ploču sa moćnim Durmitorom u zaleđu. Panoramu sa vrha dopunjuje i pogled na masiv Maganika, kao i na impresivne Komove i Prokletije iza njih, kao i na prostranu Bjelasicu.

IZVOR VISOKOGORCI CRNE GORE

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Društvo

Landža – park koji je poklonila priroda

Kod nas, s obzirom na klimatske uslove, ekološke performanse terena, te često neplanske urbane politike (usljed koje su stradale zelene površine pri izgradnji novih gradskih naselja) najčešće imamo parkove koje je čovjek podigao.

Pamtimo parkove koje je inicirao Kralj Nikola (Cetinje, Bar, Podgorica), te parkove na primorju koje su baštinili naši pomorci, ali i parkove i park šume koje su u tadašnjoj Jugoslaviji pošumljavali građani i inženjerijske jedinice JNA.

S druge strane, parkovi koje nam je priroda poklonila, mnogo su ređi. Parkovi, na primjer u Podgorici su parkovi nastali pošumljavanjem i brižnom kultivacijom površina. I na njihovom primjeru se vidi volja da se ozeleni novi urbani prostor, ali i potreba za zelenilom. S druge strane, postoje slučajevi kao u mnogim većim gradovima gdje su upravitelji poštedjeli šumu, projektujući je kao budući zeleni prostor velikog grada.

Tivoli, Ljubljana

Dakle, parkovi koje je priroda davno dala na dar, a čovjek samo malo intervenisao, prilagodivši nepristupačan šumski teren današnjem čovjeku čineći ga upotrebljivijim parkovskim prostorom. Takve parkove možemo sresti u državama nasledicama velikih imperija gdje su šume, odnosno lovišta carskih porodica prenamijenjene u gradske parkove.

London, Berlin, Beč samo su neki od prikaza poštovanja autentičnog ambijenta.

Prater park, Beč

 

Slučaj parka koje priroda nudi na dar imamo uz sami centar Danilovgrada, na prostoru Landža koji se nalazi na meandru rijeke Zete. Idealan prostor za park: zelene i vodene površine, višegodišnje drveće već prirodno podignuto među koje se mogu smjestiti infrastruktura za rekreaciju i slobodno vrijeme.

 

Prostor koji jednog dana može biti idealan model naučne labaratorije ili učionice na otvorenom u kojem đaci i studenti mogu sticati nova znanja o gradskim ekosistemima, u suživotu grada i prirodnog područja. Takođe, ovaj gradski raj bi lako uticao na transformaciju najbližih djelova grada, te omogućio adaptaciju obekata u nove poslovne prostore ili jednostavno podigao kvalitet življenja u neposrednoj blizini, što bi imalo i pozitivne ekonomske implikacije a Danilovgrad bi definitivno ostao “grad muzej prirode”.

Continue Reading

Mjesta i znamenitosti

Studeno – Izletište i vazdušna banja

Planinski masiv i izletničko naselje, koje se nalazi na 1146-1305 m.n.v. Studeno predstavlja pravu vazdušnu banju, sa preko 400 vikendica. Ljekovito svojstvo borova i hladovina koju  oni prave od ovog izletišta čine raj na zemlji.

Nalazi se na 24km od Danilovgrada.

Odavde šumski putevi i staze vode do planine Ponikvica i vrha Lisac.

Prekornica se nalazi severno od Danilovgrada i predstavlja još jednu, od planinara, bez razloga rijetko posećenu planinu. Njene južne strane odišu župskom klimom, dok visinski pojas iznad 1000 metara odlikuje izrazito kontinentalna.

Zime su sa često velikim snežnim padavinama. Reljef ove planine je veoma raznolik sa strmim stranama po njenom obodu, dugim dolovima, izrazitim vrhovima i vrtačama.

Zajedno sa takođe raznolikom florom i faunom, predstavlja interesantnu planinarsku destinaciju.

Foto: Dejan Lazarević, Kamp na Studenom avgust 2021.

U prilog ovome ide i činjenica da se u centralnom dijelu Prekornice, u mjestu Studeno na nadmorskoj visini od oko 1210 metara, nalazi veliki planinarski dom kojim upravlja Planinarski sportski klub ,,Prekornica,, iz Danilovgrada.

Planinom Studeno, nazivali su čobani/pastiri planinski kraj, široku zaravan s više uvala i polja na južnom dijelu Prekornice, južno od glavnog prekorničkog grebena, i udaljenom 4 sata pješačkog uspona od Danilovgrada.

​Na ovome prostoru dugom oko 15-ak kilometara postojali su i danas postoje neki katuni. Sve su kolibe bile građene od suhozida/suvomeđe ili kombinacijom od suhozida i balvana.

Pokrivene su bile daskama, a rjeđe slamom. I torovi su bili od suhozida ili od visokog kolja. Uglavnom su se na ovo područje izgonile ovce, koze, goveda, konji i magarad.

Mrs se prikupljao u kace pa zatim u mješine i to skorup, mješavina i tvrdi sir.

Danas je od velikog broja katuna ostalo samo nekoliko, na njihovom mjestu nastala su izletnička naselja, a mnoge stare kolibe zamjenile su savremene vikendice.

Dio čobana i dalje je izdizao u planinu, ali su umjesto koliba sada boravili u novoizrađenim savremenim objektima.

Studeno 

Livada na kraju asfaltne ceste na kojoj se nalazi bunar s pitkom vodom. Ovdje je moguće parkirati vozila radi uspona po planini.

Danas je Studeno poznatije kao naziv za izletište (vikend-naselje) s više od 400-tinjak kućica za odmor. Ovo Studeno čini više livada obraslih borovom šumom, koje se pružaju na više od 100 hektara te na prosječnoj nadmorskoj visini od više od 1200 m (između 1146 i 1305 m). Udaljeno je 24 km od Danilovgrada, od kojega vodi asfaltna cesta.

Ovdje nedostaje izvora vode za piće.

Zbog mikroklimatskih uvjeta koje pruža njegova nadmorska visina i borova šuma, Studeno ima sve karakteristike ljetnog klimatskog lječilišta (ljetnja vazdušna banja), područja čije karakteristike pogoduju za oporavak imunološkog sustava, posebno u liječenju plućnih bolesti i tuberkoloze.

 Studenom, kao najpopularnijem i najvećem izletištu na Prekornici, gravitiraju obližnji planinski katuni-izletišta, Bzo, Borov dô, Poljica, Ivanj ubao, Struţnica-Topolovo, Piskavice.

Šume ovdje ima dosta, a na širem području Studenog raste i munika (Pinus heldreichii endem Balkanskog poluostrva, u čistim sastojinama ili u zajednici s bukvom (obična bukva; Fagus sylvatica).

Na širem prostoru pronađeno je preko 476 vrsta ljekovitog i aromatičnog bilja i šumskih plodova, koji se mogu koristiti za pripremu ljekovitih i osvježavajućih napitaka, jestive su, ili prestavljaju važnu sirovinu u farmaceutskoj i drugoj industriji. Preko 70 pronađenih vrsta ovih biljaka, spadaju u farmakoekonomski važnije vrste.

Od Studenog se u više smjerova nastavlja više zemljanih šumskih putova i staza. Za izletnike su posebno zanimljive one prema vrhovima Kula i Lisac. Tradicionalni smjer kretanja iz Studenog bila su i katuništa na Ponikvici, dubje u masivu Prekornice.

Širim područjem Studenog prolaze obilježene nacionalne  planinarske staze za pješačenje i planinski biciklizam (staza 454: Danilovgrad, Gorica, Slatina, Borov dô, Studeno,, Ćetni do, Razmet dô, Mokra Ponikvica, Suva Ponikvica, Brajovićka Ponikvica; staza br. 486: Brajovićka Ponikvica, Vukotica, Gostilje, Danilovgrad).

Ako želite doći do Studenog, potrebno je da krenete Martinićkim putem i na skretanju OVDJE nastavite pravo do  OVDJE – Planinarski DOM.

Continue Reading

Facebook

Najčitanije