By 
Gospodar Zete i Crne Gore, osnivač Cetinja Ivan Crnojević, poznat u narodu kao Ivan-beg, po svemu sudeći, imao je svoj vinski podrum u Brijestovu, udaljenom osam kilometara od Danilovgrada. O tome se malo zna, a svjedoče kameni ostaci i zapisi istoričara “plemenske“ istorije
Brijestovo, na sjeveru središnjeg dijela Bjelopavlićke ravnice, na nadmorskoj visini između 350 i 400 metara, u stvari je prisojno i stepenasto kraško polje. Privlačno je za izletnike, tim prije što ima više živih izvora, koji nikada ne presušuju: Frba, Stubica, Đemez i Ledinak. Pored bistre, zdrave vode, točilo se ovdje i rujno vino, čiji je vlasnik u srednjem vijeku bio niko drugi nego gospodar Zete i Crne Gore Ivan-beg. U Gornjem Brijestovu imao je podrume od kojih su ostali stari kameni zidovi.
Foto Milivoje-Miško Kalezić, Privatna arhiva
Blažo Kalezić u knjizi “Kalezići kroz vjekove“ piše o tome kako je vojvoda Kaleta, rodonačelnik ovog bratstva, upravljao Ivanovim posjedima. Pisci “zavičajne“ istorije Risto Bošković, Petar Šobajić, Blažo Vuletić i Blažo Kalezić u svojim knjigama tvrde da je vojvoda Kaleta bio upravnik feuda gospodara Crnojevića u Brijestovu, a da li je bio vojvoda ili ne, o tome postoje različita mišljenja.
U zapadnom dijelu Gornjeg Brijestova, u mjestu Komardi, nalaze se ostaci starog naselja: ruševine kamenih kula zidanih gromadama i neobrađenim kamenom. Kada dođete na to mjesto desno od puta “ona u sredini“ bila je prema zapisima Kaletina kula. Do nje je bio vinski podrum, ili kako u zapisima stoji, Ivanova vinštica.
Brijestovo dana, Foto Milivoje-Miško Kalezić, Privatna arhiva
Pored toga, vinogradi kojih je i poslije II svjetskog rata bilo na čitavoj teritoriji Brijestova sve do oboda brda, a od kojih je do danas ostala tek poneka loza u šipražju, takođe su momenat koji upućuje na zaključak da se ovdje nekad prozvodilo vino u velikim količinama. U rukopisu “Naši preci i njihove postojbine“ inž. Svetozar Kalezić upućuje na podatke iz zemljišnih knjiga iz kojih se vidi da su vlasnici potomci vojvode Kalete, a bunar na katunu Borov, s okolnim zemljištem, i sada nosi ime Ivana Crnojevića.
Vino je u srednjem vijeku, zajedno s medovinom, bilo omiljeno piće. Ono se čuvalo u drvenim posudama koje su u ovim krajevima pravljene od hrastovog i borovog drveta s Prekornice. Mjesto na kojem su se po zapisima i predanju nalazili podrumi u velikoj je hladovini, što je pogodovalo vinu koje se čuvalo.
– Kada je jutro prozračno i čisto, iz Brijestova se može vidjeti Skadarsko jezero a ponekad u ranu zoru i obrisi samog Skadra – priča slikar Božidar Pavićević Zodijak.
To znači da je feudalni gospodar Crne Gore mogao odavde da vidi pola svoje države, a drugu polovinu s Ivanovih korita, koja su takođe bila njegov posjed. Zodijak kaže da su se imanja Ivan–bega Crnojevića protezala od Budoša do Pipera, te da su ljudi na posjedima slobodno proizvodili za svoje potrebe i, naravno, za gospodara.
– Slikao sam Brijestovo na više od stotinu radova, a uradio sam i nekolika crteža Komarda, gdje je bila Ivanova vinštica. To je moje djetinjstvo, kuća moga oca Mitra, tu i sad živi moja majka, to su moja sjećanja, korijeni – pričao je za života Zodijak.
Škola koja je nekada imala blizu stotinu đaka razrušenog je krova s dvorištem obraslim u šipražje. Dolazi ovdje samo rodbina ovo troje ljudi.
Osamdesetsedmogodišnja Bosa Pavićević svjedoči da je saznala za Ivan–begovu vinšticu čim se udala. Njen muž je, kaže, vodio je dnevnike, u kojima bilo nekoliko zapisa o tragovima Ivan–bega u ovim krajevima. Međutim, kada su jula 1948. došli da ga uhapse zbog rezolucije Informbiroa, uzeli su i njegove dnevnike i otada im se gubi svaki trag. Biblioteku su zapalili ovdje u dvorištu, kaže Bosa, pokazujući mjesto ispod velikog kamena na kojem su smještene tri stare hrastove bačve.
Posjed Ivan–bega Crnojevića u Brijestovu danas je zanimljiv vidikovac. Odavde je prekrasan pogled na dolinu rijeke Zete. Međutim, čak i oni koji žive u danilovgradskom kraju, o svemu što je bilo i što je danas ovdje malo znaju, o ljudima u ostalim krajevima Crne Gore da se i ne govori.
Košnice od mermera
Jedna od feudalnih dažbina, koja je iz Brijestova stizala na dvor Ivana Crnojevića, bila je med. Ovaj proizvod je još kod starih Slovena bio na cijeni, jer je pored ishrane tretiran i kao lijek. A vosak je bio veoma tražen.
Nekada je upotrebljavan za gradnju brodova, služio je i za rasvjetu, a hrišćanima za vjerske obrede.
Od napitaka medovina je praktično bila jedino piće. Petar Kalezić jedini u Gornjem Brijestovu nastavlja tradiciju gajenja pčela. U njegovom ulištu ima i trideset košnica od mermera, u kojima se one, kako je kazao, udobno osjećaju. On kaže da je zahvaljujući ispaši ovdašnji med visokog kvaliteta: “Ako koji bude bolji od ovoga, ja ću moj da prospem.“
Gospodareva zdrava voda
Istočno od Topolova, na putu od Brijestova k Studenom, nalaze se Ivanj ublovi Gornji i Donji. I oni su dobili ime po Ivanu Crnojeviću. Ovi bunari su ručno kopani, a duboki su od deset do dvanaest metara. Nikada ne presušuju, a voda iz njih je hladna, pitka i zdrava. Okolo bunara su stoljetne bukve u čijoj su hladovini nekad bila plandišta ovaca, a sada su to mjesta za odmor.
Milorad Bošković
Vino se u vinštici čuvalo u drvenim posudama koje su u Bjelopavlićima pravljene od hrastovog i borovog drveta sa Prekornice, prema Topolovu i Brijestovu, mjestu na kojem su se po predanju nalazili podrumi.
Piće je od vinštice do dvora Ivana Crnojevića transportovano u jarećim mješinama. Prema kazivanju starijih mje- štana na lokalitetu Gornje Brijestovo najviše se gajila „crna“ kratošija i „krsta“ briješka (krstač).
Takođe je, prema navedenom kazivanju, postojala i vinštica na današnjim rudimentiranim tragovima kamenih temelja. Na tom lokalitetu došlo je do sukoba turske vojske i radnika zapošljenih u „vinštici“, koji su iśečeni (iskomatani), pa je taj lokalitet dobio naziv – Komatina.
Nakon što su Turci pobili Ivan-begovu poslugu, uništili su i sudove pune vina u vinštici. Kako govori predanje, vina je bilo toliko da je nastao potok od podruma do Skale na Stubici u dužini od pet stotina metara. Danas preostala domaćinstva u Brijestovu u vinogradima pretežno gaje kratošiju.
Comments