Connect with us

Poznati

Božidar Pavićević Zodijak

Objavljeno

dana

Pratite portal Volim Danilovgrad na Facebook-u, Instagramu i Tviteru.


 

Božidar Pavićević  je rođen 1948. godine u Danilovgradu. Likovnu umjetnost je učio na poznatoj Umjetničkoj školi u Herceg-Novom. Studije nastavlja na Akademiji primjenjenih umetnosti (odsek za scenografiju) u Beogradu, u klasi prof. Miljenka Šerbana. Bio je član ULUCG-a od 1972. godine, od kada učestvuje na brojnim kolektivnim izložbama u bivšoj Jugoslaviji i inostranstvu. Pored slikarstva bavio se i scenografijom, a posebno značajan trag ostavio je u oblasti grafičkog dizajna. Kao ilustrator, crtač i karikaturista sarađivao je u NIN-u, Ježu, Književnoj reči i Pobjedi.

“Ja sam sve svoje slike ponio iz djetinjstva i zavičaja. Možda i jednog sna“, zapisao je Božidar

Imao je više od sto samostalnih izložbi – u Podgorici, Nikšiću, Danilovgradu, Beogradu, Zagrebu, Kotoru, Dizeldorfu, Budvi, Baru.

Bio je dobitnik mnogih nagrada, poput nagrade za plakat u Havani (1978); nagrada Hercegnovskog salona; nagrada zajednice kulture, Novi sad; nagrada “9. decembar”, Danilovgrad; nagrada Ateljea 212, Beograd…

Božidar Pavićević  Zodijak  svoj koncept i artikulaciju gradi na nespokojstvu, tjeskobi i deprimirajućoj klimi, nastojeći da svoja saopštenja usmjeri ka neonadrealističkom slikarskom iskustvu… Težnja za materijalizacijom i oštrim islikavanjem, neutralna faktura i ponekad racionalna konstrukcija u građenju slike kod crteža su zamijenjeni lakoćom intuitivnog traženja oblika. U pitanju je autentičan izraz, ironično – metaforičnog značenja, spiritualan i složen u ideji i potpun u likovnom dejstvu.“ zapisala je 1981. godine Ratka Ćetković

Slikar ne treba da radi ono što vidi, već ono što će biti viđeno”, govorio je Božidar Pavićević  Zodijak .

Tako nas je učio Valeri. Tako nas je učio i Pikaso, koji smatra da bi trebalo stvarati neprihvatljive slike i na taj način primorati ljude da shvate u kakvom čudnom svijetu žive. Ja sam sve svoje slike ponio iz djetinjstva i zavičaja. Možda i iz jednog sna

Bio je umjetnik predan svojim likovnim opsesijama. Majstor crteža koji je svojim snolikim prizorima uspijevao da ispuni ovaj Pikasov zahtjev – sopstvenom imaginacijom pomoći ljudima da shvate beskrajnu tajnovitost svijeta.

Poznati crnogorski slikar Božidar Pavićević  Zodijak  preminuo je u 68. godini. Bio je umjetnik osobene imaginacije i crtački virtuoz, posvećen opsesivnim temama svoga stvaralaštva.

Ostavite komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Required fields are marked *

Društvo

Andrija Radulović: Sjećanje na Mihaila Talja

Proslavljeni crnogorski pjesnik, majstorski kandidat, član ŠK Prosvjeta iz Podgorice, napisao je nadahnut tekst o Talju.
Tekst je objavljen na Blogu Šah mat lista, Autor teksta je Andrija Radulović

Objavljeno

dana

By

Pratite portal Volim Danilovgrad na Facebook-u, Instagramu i Tviteru.


Krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća Spuž,  gradić na obali rijeke Zete, bio je šahovski centar Balkana i Evrope, zahvaljujući legendarnom Mihailu Talju i našem sugrađaninu i prijatelju Ratku Kneževiću.  I zaista , to su bili nezaboravni dani za mnoge crnogorske šahiste, a posebno za  mog druga Branislava Kadića, danas poznatog novinara i šahistu, a tada golobradog mladića koji je sanjao kao i ja da upozna Gusara iz Rige.

Mihail Talj je bio jedinstvena pojava u svijetu, i ne samo kao šahovski genije, već i kao Čovjek okeanske širine, beskrajno duhovit i veliki gospodin, boem i drug , erudita, koji je između ostalog znao na hiljade stihova Puškina, Šekspira, Dantea, Verlena, Jesenjina, Majakovskog, Lorke, Mandeljštama, Okudžave, Prevera ….Volio je onaj čuveni stih Pasternaka – Život proći nije poljem proći ! Bio je veliki prijatelj sa Visockim, koji je pjevao da  „ ima dvije domovine/ Crnu Goru i Rusiju…“, koji sada ima i svoje ime na nebu i spomenik u Podgorici …Veliki rumunski pjesnik Marin  Soresku posvetio  je Talju  pjesmu :…Ja povlačim bijeli dan/On povlači crni dan/Napadam ga snom…./…Pravim rokadu osjećanja/ Iza mojih leđa žena, djeca, /Sunce, mjesec i ostali kibiceri/ Strahuju za svaki moj potez….

Pjesnici kao i šahisti, oslanjaju se na intuiciju, a ona je po Adleru najveći stepen intelekta. Zato je Talj najveći pjesnik na šesdeset četiri polja, koji je uz Fišera bio najpopularniji šahista na planeti, i ne samo zato što je otkrio šahovsku metafiziku i imao razorni stil, već i zbog toga što je plijenio svojim duhom i igrom istovremeno.  Šahu je posvetio dubine svoga srca i svoga uma jednako! Stvarao je posebnu atmosferu i imao svoju Poeziju u šahu.

Znao je sa Ratkom, nazdravljati lozovačom našim sugrađanima u krčmi „Ada“ ili „Pod lipom“, pokazujući nam svu jednostavnost i ogromnu ljubav, kako to samo mogu velikani poput Mihaila Talja, koji nam je spontano  pričao anegdote o mnogim slavnim šahistima ,piscima, naučnicima, ne ističući sebe nikada u prvi plan.

Na pitanje novinara, da li je Talj član Komunističke partije, odgovorio je u svom stilu:

Oženjeni se ne bave politikom!

Govorio je tada da su najbolji jugoslovenski šahisti Gligorić i Ljubojević, i da bi Ljuba mnogo bolje igrao da ima jače nerve. I tada je prognozirao blistavu budućnost Anandu i Ivančuku!

Imali smo sreću i privilegiju da se družimo sa Taljem tih dana , i da igamo cug , ali i karte-popularni remi šesnaesticu, gdje smo poneku partiju mogli dobiti. Prisustvovali smo i analizama mnogih partija iz Moskve, Rejkavika i Manile, koje je pokazivao našim šahistima u kući  Kneževića, pod Spuškom glavicom, dok je sa obale Zete zvuk gitare dopirao…. Ja sam bio zadužen da sipam lozovaču u jupi, jer njegova mlada supruga redovno je nadgledala situaciju! I što je više cugao Talj je bio sve blistaviji i u igri i u analizama, ali i  u dosjetkama koje je s nevidjenom lakoćom, lepršavošću  i elegancijom izricao.

Tada je i odigran čuveni meč u Spužu , između Božidara Ivanovića i Mihaila Talja. Božidar je sin poznatog liričara Aleksandra Lesa Ivanovića, koji takođe u svojoj igri ima nečeg  pjesničkog, lepršavog, lijepog.

Talj je odigrao i simultanku u školi „ Petar II Petrović Njegoš“, sa  mnogim našim šahistima i sugrađanima, i dao više remija, govreći da je veće prijateljstvo od pobjede i da će oni tu ljubav uzvratiti šahu! Znao je da je Njegoš naš Puškin, i da je prvi šahista Crne Gore.

Govorio nam je i da pored svog boemskog načina života, ipak stigne svaki dan da radi na šahu po nekoliko sati. Mi smo se pitali kad to stiže?

Potražili smo odgovor u onoj čuvenoj anegdoti kralja boema Tina Ujevića, koju je posebno volio Danilo Kiš. „Noću sam pio, a danju radio. Nemojte me pitati kada sam spavao, jer imam spreman odgovor. U međuvremenu“.

Pogrešno je misliti da boemi ne rade na svom djelu i duhu! Kod njih samo gospodin alkohol pojačava predstave , izostrava oštricu i otvara nove horizonte.

A malo je ko znao tajne šaha i tajne alkohola kao Miša Talj. Samo što su njegove simpatije više bile na strani žestokih pića poput votke, vinjaka, konjaka, lozovače.

Legenda kaže da je prilično pripit igrao u Montrealu 1979. godine i podijelio prvo mjesto sa  Antolijom Karpovom  koji je suvereno vladao svjetskim  šahovskim tronom. Takođe, na prvom brzopoteznom prvenstvu svijeta zablistao je i kao tajfun oduvao sve protivnike i zauzeo prvo mjesto.

U Spužu je i osnovan Šahovski klub „Mihail Talj“, za koji je kao omladinac igrao i Blažo Kalezić, koji je putovao sa Spužanima u Moskvu i lično uručio crnogorsku kapu Mihailu Botviniku.

Šahovsku slavu Crne Gore i Spuža uveličao je i Andor Liljental, slavni velemajstor, koji je igrao skoro sa svim prvacima svijeta. Tada sam i ja odigrao nekoliko brzopoteznih partija sa slavnim Liljentalom i napravio razgovor sa njim za studentski list „Indeks“.

Radulović -Lilijental

Liljental je evocirao uspomene na mnoge šampione svijeta, ali je najljepše govorio o  Talju i Kapablanki s kojim je osim šaha igrao bilijar i odlazio u kubanske kafane…Aljehin je bio osobenjak vedrog duha, a Tartakover najveći džentlemen ….Ako bi ste Tartakoveru rekli da mu je lijepa mašna, on bi Vam je odmah poklonio!

Nijedan šahista na svijetu nije siguran kad preko puta sjedi Talj. Gusar iz Rige pravi takve bure na šezdeset četiri polja, gdje brzo otkazuje protivniku kompas , pod kanonadom njegovih figura i ponornih ideja…..    Upadnete iznenada u neviđene probleme, koje morate rešavati u jedinici vremena…Talj je genije!-bio  je izričit Andor Liljental.

I sad se sjećam jedne gotovo filmske scene, koja mi se urezala u pamćenje.

Velemajstorski turnir u glavnom gradu Crne Gore 1984. godine.

Moj otac Mihailo, veliki šahovski zaljubljenik, redovno me vodio da gledam partije poznatih i slavnih igrača, medju kojima je bio i Mihail Talj.

U sali je bila mrtva tišina. Trajala je analiza jedne partije između Korčnoja i jednog  poznatog velemajstora. Korčnoj je dobio partiju u velikom stilu. Nijedan velemajstor nije se usuđivao da predloži neki potez, pa čak ni Mark Tajmanov, a bilo ih je desetak oko stola, koji su gledali u tablu kao u neki tunel , gdje se nije nazirala svjetlost i izlaz za protivničkog kralja.

I Korčnoj se zaista držao suvereno   i  ponašao kao nekrunisani šahovski kralj, što je  i  bio jedno vrijeme.

U jednom trenutku, Talj koji je gledao poziciju sa strane, dok mu je pepeo od cigarete padao niz  revere , uzeo je crnog skakača i bacio ga pred noge Korčnojevom kralju …I odjednom se sve promijenilo….Kao dan i noć….Kao da se ne radi o istoj partiji….

Tišinu u sali kao da je još više uvećao ovaj neočekivani  potez  Mihaila Nehemejeviča, čija se sjenka nadvila nad pozicijom.

Korčnoj je gledao dvadesetak minuta u čudesnu sliku , skoro bez daha.

Potom je bez riječi, užurbano napustio salu za igru. Na tabli su ostale graške znoja, sa visokog čela Strašnog Viktora i pepeo od pozicije i cigarete Gusara iz Rige.

KAD DOĐE SLOBODA

Kad dođe Sloboda

Hraniću golubove po krovovima

Kao Bohumil Hrabal

Kum Branislava Petrovića

Iz zlatnoga grada Praga

Kad dođe Sloboda

Ići ću triciklom na posao

Nosiću kapu naopačke

I bez straha ispijati kafu

Gdje god hoću

Kad dođe Sloboda

Kao što dolazi proljeće

Oslobodiću iskru iz kamena

Gugutku san jezika

I sve će biti u slobodnom stihu

I slobodnom padu kao kod Rilkea

Ljudi će voljeti Poeziju

Šah i leptire u kosi

Igračice na žici

Pustiće tigrove iz kaveza

I svaki čovjek

Nazivaće jutro

Suncu ribaru odžačaru

Pčelaru vinogradaru učitelju

Vrtlaru mornaru

I prodavačici na trgu

Maslačku

Kiši

I ptici bijeloj na nebu

Kad dođe Sloboda

Kao u Staroj Grčkoj

I Čovjek bude Čovjekom

Neki građanin na Agorama

Opozvaće mudraca

I danas kao i juče

Jedan dječak sa obale viče

Ne dirajte moje pješčane kule

Krugove u vodi

Moja krila

Andrija Radulović

Izvor Blog Šah mat lista

NASTAVI SA ČITANJEM

Društvo

Dejan Škuletić predstavio album “Sve ove godine”

Objavljeno

dana

By

Pratite portal Volim Danilovgrad na Facebook-u, Instagramu i Tviteru.


Dejan Škuletić, pjevač izvorne muzike, predstavio je album prvijenac ,,Sve ove godine“. Ovo debi izdanje stiglo je kao kruna za trideset godina uspješne muzičke karijere, a objavljeno je za izdavačku kuću PGP-RTS.

,,Sve ove godine“ donosi 14 pjesama koje je, kako kaže u razgovoru za Pobjedu, pažljivo birao.

– Pjesme su i nastajale i snimane postupno i pažljivo bez trke sa vremenom i bez želje da koketiram sa današnjom hiperprodukcijom. Potreban je veliki broj saradnika, autora i muzičara, ako želite kvalitet i profesionalnost. Nadam se da sam u tome i uspio o čemu govore pozitivne kritike što kolega, što laičke javnosti – kaže Škuletić.

Dodaje da je ponosan što je debi izdanje objavljeno pod etiketom najveće regionalne izdavačke kuće.

– Razlog više jer se radi o tradicionalnoj narodnoj muzici, našoj kulturnoj baštini i tradiciji. Iako su pjesme većinom autorske, želio sam da ostavim moj muzički pečat kako sadašnjim, tako i budućim generacijama. Pjesme odražavaju moj senzibilitet i nastojanje da upravo našu izvornu narodnu muziku osvježim nečim novim, a da sačuvam sve one vrijednosti koje je krase – objašnjava Škuletić.

Tokom tridesetogodišnje karijere sarađivao je sa brojnim muzičarima sa domaće scene, a neki od njih su učestvovali i na kreiranju albuma.

– Poznati evrovizijski tandem Slaven Knezović i Minjo Perić, Tanja Šeter sa kojom imam snimljen i duet, Zdravko Đuranović, Rajko Joličić, Marko Mijatov Milačić, Vučko Belojević, a da bi sve ovo ispalo ovako zaslužan je Peđa Nedeljković koji je radio aranžmane, i u čijem studiju se odvijalo sve što se tiče realizacije pjesama. Naravno, sve instrumente su svirale moje drage kolege, a nije ih malo i na neki način ugradili su sebe u sve ovo. Nezaobilazne fotografije radio je Darko Vlahović. Posebnu zahvalnost dugujem porodici pokojnog Božidara Ivaniševića koja mi je dozvolila da ,,retuširam“ evergrin naše narodne muzike -,,Donji Kraj“. Da reakcije publike nijesu po mom sudu bile pozitivne vjerovatno ne bih ovo doveo do kraja. Nadam se da se ne varam – kaže Škuletić.

Album je svjetlo dana ugledao u ne baš idealnom trenutku za umjetnost i muziku. Situacija sa korona virusom je stopirala koncerte koji su, po mišljenju Škuletića najbolji za promociju novih pjesama.

– Iako se dosta umjetnika opredjeljuje za moderan način prezentacije svojih djela koristeći moderne medijske platforme, lično mislim da je bilo koja muzika bez publike neodrživa, jer su, konkretno, koncerti uživo prava i jedina prilika da publika neposredno doživi sve te note na pravi način i odreaguje na njih – rekao je muzičar.

Pjesme će, dodaje, dobiti i vizuelno ruho, kada uslovi dozvole.

– Spotovi su nezaobilazan način da muzička djela pored zvuka dobiju i sliku. Pogotovo zato što su televizijski i slični mediji mnogo značajniji od radijskih mada se muzika više gleda nego sluša, nažalost – zaključuje Škuletić.

Tradicionalna muzika se ne cijeni dovoljno

Tradicionalna muzika, kao jedan od stubova kulture svake zemlje, ne cijeni se u mjeri u kojoj to zaslužuje, smatra Škuletić.

– Ne postoji staromodna i moderna muzika, već se dijeli na dobru i lošu muziku, posebno ako se ista bazira na tradicionalnom melosu i etnosu, to jeste na kulturnom nasljeđu. Ponosan sam na moj muzički ,,rukopis“ i izraz i nadam se da ću gdje god to bude prilika promovisati kako moju, tako i crnogorsku narodnu pjesmu – kaže Škuletić.

NASTAVI SA ČITANJEM

Danilovgrad
Магла
06:5516:11 CET
Осећај: 8°C
Ветар: 3km/h NNW
Влажност: 90%
Притисак: 1021.67mbar
УВ индекс: 0
НедПонУто
13/10°C
15/9°C
15/10°C

Facebook

Najčitanije

[wcepe_products recent=true order='desc' number='4' columns='4' hide='rating,onsale' button='Vidi artikal']