Društvo
Šest decenija farme, a procjene uticaja nema
Farma svinja u Spužu radi od 1963, a od kraja 2023. njome upravlja Voli. Ekološka inspekcija navodi da ni „Voli Trade“ ni „Naša farma“ nijesu postupili po nalogu da pribave odluku o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu. Iz Farme su Pobjedi odgovorili da se zakon odnosi na nove projekte, a ne na postojeće objekte.
Farma svinja na lokalitetu Grbe u Spužu radi od 1963. godine. Od kraja 2023. njome upravlja Voli, prvo preko društva „Voli Trade“, koje ju je preuzelo od društva „Niksen Čavor“, a zatim preko svoje firme „Naša farma“. Za farmu, kako navodi Ekološka inspekcija u odgovoru Pobjedi od 15. oktobra, ne postoji dokumentacija izrađena u postupku procjene uticaja na životnu sredinu.
Rješenja kojima se nalaže pribavljanje odluke o potrebi procjene uticaja, kako navodi inspekcija, upućena su „Voli Trade“ i „Našoj farmi“, i nijedno nije izvršeno. „Naša farma“ u odgovoru Pobjedi to potvrđuje, ali tvrdi da za takav nalog nema zakonskog osnova, jer se zakon odnosi na nove projekte, a ne na postojeće objekte.
Inspekcija je od 2018. do 13. oktobra ove godine obavila 33 nadzora nad farmom. Donijela je sedam rješenja za otklanjanje nepravilnosti, podnijela šest zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i donijela sedam rješenja o novčanom kažnjavanju, u iznosu od 9.000 eura. Ti podaci obuhvataju i period prije nego što je farmu preuzeo Voli, a u odgovoru inspekcije nijesu razvrstani po upravljačima.

Nalog nakon nalaza o lagunama
Inspekcija navodi da je u ranijim nadzorima, redovnim i po prijavama građana, utvrdila promjene u načinu funkcionisanja farme u odnosu na stanje opisano Programom zaštite životne sredine za rad poljoprivrednog objekta – svinjogojske farme u Spužu. Program predviđa ispuštanje otpadnih voda u rijeku Zetu, uz praćenje njihovog kvaliteta. Inspektori su, međutim, konstatovali da separator i lagune nijesu bili u funkciji. Datum tog nalaza u odgovoru nije naveden.
Zbog toga je inspekcija, u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu, rješenjem naložila društvu „Voli Trade“ da od nadležnog organa pribavi odluku o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja farme na životnu sredinu.
„Voli Trade“, kako navodi inspekcija, nije postupio po rješenju u ostavljenom roku. Protiv pravnog i odgovornog lica podnijet je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka Sudu za prekršaje u Podgorici, Odjeljenju u Danilovgradu, i taj postupak je u toku. Istovremeno je donijeto rješenje o novčanoj kazni, uz novi rok za izvršenje obaveze. Kako firma ni u tom roku nije postupila, rješenje o novčanoj kazni je, sa klauzulom izvršnosti, dostavljeno organu za javne prihode radi prinudne naplate.
Nova firma, postupak ispočetka
Upravljanje farmom potom je preuzelo društvo „Naša farma“, u vlasništvu „Voli Trade“, osnovano 29. februara 2024. godine. Nakon te promjene ranije pokrenuti postupak izvršenja inspekcijskog rješenja je obustavljen. Inspekcija je donijela novo rješenje, kojim je sada „Našoj farmi“ naloženo da pribavi odluku o potrebi izrade elaborata.
Ni „Naša farma“, kako navodi inspekcija, nije postupila po nalogu. Inspekcija je ponovo podnijela zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka Sudu za prekršaje u Danilovgradu, protiv tog društva i odgovornog lica u pravnom licu. Pristupila je administrativnom izvršenju rješenja i odredila novi rok. „Naša farma“ je preko advokatske kancelarije izjavila žalbu na rješenje o novčanoj kazni, a postupak po žalbi je u toku.
Iz inspekcije navode da su, u okviru zakonskih ovlašćenja, „kontinuirano preduzimali upravne i prekršajne mjere radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti i obezbjeđivanja izvršenja donijetih rješenja“.
– Međutim, izvršenje naloženih obaveza izostalo je usljed nepostupanja kontrolisanih pravnih lica, zbog čega su pokrenuti odgovarajući postupci u skladu sa zakonom – navodi se u odgovoru.
Farma: Nemamo projekat koji bi se procjenjivao
„Naša farma“ potvrđuje da nije postupila po rješenjima kojima je naloženo da pribavi mišljenje nadležnog organa o potrebi izrade elaborata, i da je zbog toga pokrenut prekršajni postupak. Tvrde, međutim, da za takav nalog nema zakonskog osnova.
– Zakon o procjeni uticaja na životnu sredinu tretira nove projekte, a ne postojeće objekte (uključujući i farmu koja postoji od 1964. godine) – navode iz Farme.
Kako tvrde, tu primjedbu su unosili u zapisnik pri svakom nadzoru na kojem je inspektorka najavljivala rješenje, pa inspekcija Pobjedi, prema njihovim riječima, „nije dala potpunu informaciju“.

Navode da do projekta zatvorenih laguna nijesu imali nikakav projekat s kojim bi se obratili nadležnom organu. Za taj projekat su se, kako kažu, obratili Agenciji za zaštitu životne sredine i mišljenje dobili. Inspektor je to, prema njihovim riječima, konstatovao, ali je naložio da se mišljenje traži za objekat izveden 1964. godine.
– Najjednostavnije rečeno, nemamo projekat koji bi se procjenjivao da bismo mogli da postupimo po nalogu inspekcije – navode.
Agenciji i Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera farma se, kako navode, obratila 29. septembra s upitom za tumačenje zakona i o mogućnostima izrade procjene uticaja za farmu. Ministarstvo im je, kažu, odgovorilo citiranjem zakona: ako postoji projekat izmjena postojećeg objekta, mišljenje se može tražiti. Zato su poslali novi upit za dodatno pojašnjenje. Odgovor Agencije još čekaju.
Žalbu na posljednje rješenje o novčanoj kazni izjavili su po istom osnovu, jer su, kako navode, „proceduralno propustili“ da se žale na rješenje kojim je naloženo pribavljanje mišljenja.
Farma: Lagune rade, u Zetu ne ide ništa
Iz „Naše farme“ tvrde da inspekcija nalaz o lagunama nije iznijela otkad farmom upravlja to društvo, te da su separator i lagune „u punoj operativnoj funkcionalnosti od preuzimanja farme“. U odgovoru inspekcije taj nalaz se navodi kao osnov za rješenje upućeno društvu „Voli Trade“, prije nego što je upravljanje preuzela „Naša farma“.
– Tehnologija farme svinja je takva da sve otpadne vode sa farme odlaze u lagune. Dakle, nema otpadnih voda sa farme koje idu u rijeku Zetu – navode iz Farme.
Kažu da su i sami zabrinuti za Zetu. Ocjenjuju, međutim, da svaki stanovnik Danilovgrada priključen na gradsku kanalizaciju ima veći uticaj na rijeku od farme, kao i otpadne vode drugih subjekata koji se, kako navode, uopšte ne pominju.
Projekat zatvorenih laguna, koji je farma u saopštenju od 23. oktobra procijenila na dva miliona eura, započet je, prema njihovim riječima, prije više od godinu dana. Prvo je izabrana tehnologija za zbrinjavanje tečnog dijela đubriva koja se u Evropskoj uniji primjenjuje na farmama svinja u naseljenim područjima. Slijedilo je pribavljanje dozvola, koje još traje. Dobijeni su urbanističko-tehnički uslovi, mišljenje Agencije za zaštitu životne sredine i vodni uslovi, a čeka se vodna saglasnost. Nakon toga dokumentaciju predaju Opštini Danilovgrad radi dozvole za radove. Izvođenje je planirano u roku od osam do 12 mjeseci od dobijanja dozvole.
Iz Farme ističu da je njihova kompanija prva od svih upravljača farmom od 1964. godine koja ne žali truda i novca da farmu dovede do nivoa standarda Evropske unije za uzgoj svinja.
– I pored toga, nemamo podršku institucija, a imamo stalne opstrukcije stanovnika i tzv. NVO aktivista. Počinjemo da sumnjamo u namjere i iskrenost cilja stvaranja boljih uslova za stanovništvo i brige o ekologiji – navode oni.
Bez procjene nema ni uzoraka
Na pitanje da li su uzimani uzorci zemljišta ili vode, inspekcija odgovara da to može učiniti samo kada je takva obaveza propisana Programom praćenja uticaja na životnu sredinu, koji se utvrđuje u postupku procjene uticaja.
– Kako za predmetnu farmu ne postoji dokumentacija izrađena kroz postupak procjene uticaja na životnu sredinu, nije propisana ni prije navedena obaveza, odnosno ekološka inspekcija nema zakonom data ovlašćenja da to uradi – odgovaraju iz Inspekcije.
Ispitivanja zemljišta ili vode, kako navode, mogla bi se organizovati samo u postupku iz nadležnosti drugih organa: Uprave za vode, po Zakonu o vodama; Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, po Zakonu o upravljanju i postupanju sa nusproizvodima životinjskog porijekla; Agencije za zaštitu životne sredine, po Zakonu o odgovornosti za štetu u životnoj sredini; ili u eventualnoj istrazi nadležnih organa.
Inicijativa: Elaborat u roku od 15 dana
Inicijativa „Za rijeku Zetu, za otporan grad“ uputila je 26. oktobra, nakon sastanka u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, tom ministarstvu sedam zahtjeva, uz rok za pisani odgovor nadležnih institucija do 30. oktobra. Od veterinarske inspekcije traže da „Našoj farmi“ naloži hitno i propisno zbrinjavanje leševa životinja i sanaciju jama grobnica, za koje navode da ugrožavaju podzemne vode. Traže i da se farmi naloži da u roku od 15 dana podnese elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu. Od Opštine Danilovgrad traže hitnu izgradnju stočnog groblja. Dio zahtjeva odnosi se i na klanicu „Primato P“ u Spužu.
Prema navodima Inicijative, u posljednja dva mjeseca održano je najmanje pet sastanaka sa institucijama, ali se stanje na terenu nije promijenilo, a u pojedinim aspektima se i pogoršalo. Do 30. oktobra traže i da se javno objave svi inspekcijski zapisnici, rješenja i izrečene kazne.
– Ukoliko do tada na terenu ne bude vidljivih i provjerljivih pomaka, Inicijativa neće učestvovati u daljim sastancima, već će o stanju direktno obavijestiti Evropsku komisiju, u okviru praćenja Poglavlja 27 – navodi se u saopštenju.
Od leševa svinja do policije
Mještani Spuža su, kako su naveli, 11. oktobra fotografisali leševe svinja na farmi, posute bijelim prahom i prekrivene limom, bez sloja zemlje. Od veterinarske inspekcije zatražili su hitan nadzor, uzorkovanje i utvrđivanje uzroka uginuća, a zahtjev su dostavili i ekološkoj inspekciji i Opštini Danilovgrad. Naveli su i da Danilovgrad ni dvije godine nakon epidemije Q groznice nema stočno groblje ni jamu grobnicu.
Ekološka inspekcija navodi da je inicijativu mještana primila 13. oktobra i da za uklanjanje uginulih životinja nije nadležna. Inicijativu je proslijedila Veterinarskoj inspekciji i o tome obavijestila mještane.
Direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković kazao je 20. oktobra za Radio Crne Gore da je veterinarski inspektor utvrdio da su leševi više dana bili u jami koja nije bila zatvorena. Inspektor je naložio hitno zatvaranje jame, koja je potom, prema Đakovićevim riječima, zatrpana. Uzrok uginuća, kako je naveo, nije zarazna bolest, već je riječ o redovnim uginućima. Farma je, prema njegovim riječima, i dva mjeseca ranije bila pod inspekcijskim nadzorom, kada joj je dat rok da otkloni nepravilnosti.
Ekološki aktivisti Vuk Iković, odbornik u SO Danilovgrad, i Aleksandar Dragićević 23. oktobra ušli su na posjed farme. Kako navode, tražili su dokaze o nepropisnom odlaganju životinjskog otpada. Farma je prijavila policiji da su ušli bez odobrenja. Uprava policije saopštila je da aktivisti nijesu ni privedeni ni lišeni slobode, i da im je telefone oduzeo radnik farme. Po nalogu tužiteljke Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici od aktivista i dvoje zaposlenih prikupljena su obavještenja na zapisnik.
Privedeni Vuk Iković i Aleksandar Dragićević: Zarubica poziva na bojkot „Naše farme“ i „Primato P“
„Naša farma“ tvrdi da su aktivisti kliještima presjekli zaštitnu ogradu i kretali se po farmi bez biosigurnosne opreme, obavezne zbog afričke kuge svinja. Dragićević je u izjavi policiji naveo da su prošli kroz postojeći otvor u žičanoj mreži i da znakova zabrane pristupa nije bilo. Farma tvrdi i da je komisija veterinarskih inspektora 22. oktobra zapisnički konstatovala da nema nepravilnosti u neškodljivom uklanjanju uginulih životinja ni u sprovođenju biosigurnosnih mjera.
Rok za stočna groblja istekao
Prema članovima 58 i 59 Zakona o upravljanju i postupanju sa nusproizvodima životinjskog porijekla, na koje se poziva inspekcija, odlaganje i zakopavanje nusproizvoda životinjskog porijekla na stočnim grobljima i u jamama grobnicama, kao i na određenim mjestima na deponijama, dozvoljeno je do 1. jula 2027. godine. Prema Informaciji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, opštine su do 1. maja 2026. morale da izgrade stočna groblja ili jame grobnice, kao privremeno rješenje do izgradnje postrojenja za neškodljivo uklanjanje nusproizvoda životinjskog porijekla.
Zbog čestih prijava i žalbi građana koji žive u okolini farmi, kao i prijava o ispuštanju vode iz kanalizacione cijevi u Zetu, u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera priprema se „Akcioni plan“. Ministarstvo ga radi u saradnji s Upravom za vode, Upravom za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, Opštinom Danilovgrad i Agencijom za zaštitu životne sredine. Od plana se, kako navodi inspekcija, očekuje da razjasni i riješi pitanja zaštite životne sredine na lokaciji farme, klanice i drugih subjekata koji tu posluju. Rok za njegovo usvajanje u odgovoru nije naveden.





