Mjesta i znamenitosti
HRAM SVETOG JOVANA KRSTITELjA U GORNjOJ POVIJI

Svjedočanstva minulih vremena
Selo Povija u Gronjim Pješivcima prostire se na strmim padinama prevoja Planinice od Glave Zete na jugu do Ostroških greda na sjeveru. Dok je Donja Povija udaljenija, zaselak Gornja Povija pruža se ispod samog ostroškog masiva. Još od dolaska svetog Vasilija u ovaj kraj i osnivanja ostroškog manastira, Povijani su održavali bliske odnose sa upravom manastira. Otuda i narodna pjesma: “Ja sam rodom iz Povije, ispod greda ostroškije.”
O najstarijim pomenima Povije u istorijskim izvorima Pavle Radusinović u studiji “Naselja stare Crne Gore”, pored ostalog, piše:
“Iz podataka s početka 16. vijeka vidi se da je Povija znatno naselje: po defteru iz 1521. godine imala je 22, a 1523. godine 15 kuća”.
Prema poreskim spisima u Poviji je u toku 1865. bilo 102 doma. U toku 1899. u Poviji je popisan 91 dom sa 477 stanovnika. Erdeljanović je tokom 1910/11. u selu evidentirao ukupno 99 domova. Broj stanovnika počeo je da opada sa industrijalizacijom i promjenom ukupne socijalne strukture stanovništva u Crnoj Gori nakon 1945. godine.
Hram u Gornjoj Poviji nalazi se neposredno ispod Ostroških greda. Posvećen je Začeću svetog Jovana Krstitelja, krsnom imenu povijskih bratstava Kontića i Mijuškovića. Dužina hrama iznosi 10,64 metara, širina 6,8, visina do krova 3,30, dok obim oltara iznosi 5,70 metara. Tačna godina gradnje prvobitnog hrama nije poznata. U izvještaju koji je pod kraj 1909. uputio Mitropoliji na Cetinju povijski sveštenik Krsto Mijušković iznosi dragocjene podatke iz novije istorije hrama, o čemu kaže:
“Crkva u Poviju, posvećena hramu Svetog Krstitelja Jovana. Godine 1864. građen ikonostas, i kupljene odežde za vršenje svete liturgije. Godine 1869. podiže se zvonik i kupljeno jedno zvono. Godine 1882. Njeg. Kr. Visočanstvo Gospodar, darovao jedan par odežda. Godine 1889. ponovo popravljan zvonik i zvono. Godine 1895. promijenjeni prozori, vrata i salidž. Godine 1896. građen novi ikonostas, i kupljene ikone”. Na metalnim vratima hrama urezan je natpis darodavca: “Priložio Mijušković S. Đorđije sa svojim unukom Mirkom”.
Na crkvenom groblju sahranjen je veći broj znamenitih junaka i pregalaca iz starije i novije istorije sela. Među njima i dva plemenska kapetana, Peko Mićov Mijušković i sin mu Nikola. Na kamenom krstu koji je uklesan na nadgrobnom spomeniku utisnuta su dva natpisa. Na poleđini krsta je upisano: “Kapetan Peko Mićov M. rođ. 17. ju. 1800. g. a posta kapet. 1832. g. bio kap. 27 g. sah. 25. avg. 1859. g.”
Na prednjoj strani krsta upisan je natpis:
“Ovi spomen podiže za života sebi i svom ocu Peku pješivački kapetan Nikola Mijušković rođ. 1829. g. sahr. 18. j. 1910. g. Kapetan bijo 41 g.”
Sa malo riječi, lakonskim načinom izražavanja, opisan je životni put i istorijski domet dvije znamenite ličnosti ne samo iz prošlosti Povije već i Crne Gore uopšte. Ali, vremena boraca i pregalaca odavno su minula za nama. Ostale su samo uspomene, zapisi i sjećanja koja postepeno i neumitno blijede nestajući u horizontima vječnosti.
P. VUKIĆ
Mjesta i znamenitosti
Grčka ga slavi, Bjelopavlići pominju

Glas o vrlinama i junaštvu Vasa Brajovića, poznatog grčkog narodnog junaka i vojskovođe iz 19. vijeka, davno je prešao granice ove zemlje. Iako se o ovom vrsnom generalu, ratniku i slobodaru kod nas malo zna, u Grčkoj poznatiji kao Vaso Crnogorac (Vasos Mavrouniotis) ostao je upamćen po svojim vojničkim i ljudskim svojstvima, koje su, i dan danas, aktuelne i široko prisutne kod grčkog naroda.

Mjesta u kojima se Vaso borio, Foto: akrokorinthos.blogspot.com
Prema svim ozbiljnim istraživačkim podacima Brajović je iz Jelenka nadomak Danilovgrada. Kao mlad čovjek otišao je iz rodnih Bjelopavlića, nastanio se u grčkoj i u toj zemlji ostvario značajnu političku i vojnu karijeru. Za zasluge u ustanku Vaso Brajović je dobio titulu divizijskog generala i bio je jedan od najpouzdanijih saradnika grčkog kralja Otona. Nažalost, o ovom grčkom junaku iz Bjelopavlića danas se malo govori, a obični građani o njemu ništa i ne znaju, iako je njegov spomenik podignut u Podgorici.

Spomenik u Podgorici
– Vaso Brajović (grčko ime Mavrovuniotis) jedna je od najzanimljivijih ličnosti Grčke u prvoj polovini 19. vijeka. On je najpoznatiji, ali ne i jedini crnogorski ustanik, koji je učestvovovao u borbama protiv Turaka za oslobođenje Grčke od Turaka. Jedan od njegove braće, Rade, junački je poginuo na ostrvu Pearosu. Špiro i sinovac Nikola, kao i braća Lazar i Teodor, samo su dio brojne zajednice ustanika koji su došli u pomoć porobljenoj braći. O njihovoj borbi u Grčkoj postoji obimna literatura, a pomenuću monografiju Atanasija Hrisologisa, kao i oko 1.200 pisama u sklopu arhiva Vasa Brajovića, koji pod tim imenom postoji na Pantio univerzitetu u Atini – rekao je na jednom ranijem predavanju prof. dr Brajović.
On je primjetio da je Vaso Brajović od početka ustanka 1821. godine učestvovao u preko 50 bojeva sa Turcima. Komandovao je četama i bataljonima i za vrijeme ustanka pod njegovom komandom poginulo je preko 1.000 ljudi.
Munjeviti vojnički uspjesi brzo su ga unaprijedili u kapetana takozvanih klefti, odnosno malih pokretnih hajdučkih četa, a potom je dobio titulu hiljarhosa. Taj čin je označavao komandanta koji je komandovao sa najmanje 1.000 vojnika i bio je najveći čin u ustaničkom periodu. Sa pobratimom Nikolom Krijezotisom, takođe ustanikom, bio je ključna figura u odbrani Atine, Akropolja i cijele Atike u posljednjim danima ustanka. A, kakav je junak Vaso bio svjedoči i njegov pohod za oslobođenje hrišćana u Libiji i Siriji i to na poziv pravoslavnog sirijskog episkopa.
Taj pohod je bio neuspješan, ali ukazuje na slobodarsku viziju i pravoslavnu dušu Vasa Brajovića – dodao je prof. dr Brajović.
Od kralja dobio čin generala
Nakon oslobođenja i dolaska kralja Otona na grčki presto Vaso Brajović postaje jedan od tri najznačajnije ličnosti u novom kraljevstvu. Od novog kralja dobiće čin generala i postaće vojni upravitelj centralne i istočne Grčke i istaknutu član Francuske stranke.
– Vaso je sa prvom suprugom Jelenom imao četiri sina, od kojih je najpoznatiji Timoleon koji je postao general i važan političar u Grčkoj. Sa drugom ženom imao je kćerku Petru koju je nazvao po majci.

Timoleon
Vaso je umro 1847. godine od teške upale pluća. Nekoliko decenija nakon njevove smrti grčke vlasti su srušile njegov grob na Prvom atinskom groblju u aleji zaslužnih građana.
To je vjerovatno posljedica duge i bjesomučne kampanje koja je ovog junaka pratila i tokom života. Bilo je u Grčkoj puno onih koji su sa nepoštovanjem govorili o ulozi Vasa u grčkom ustanku.
Oni nijesu mogli da prihvate da neko ko nije Grk ima tako velike zasuge za oslobođenje Grčke.
I danas se njegova uloga minimalizuje i rijetki su pomeni o jednom od najvećih heroja grčkog rata i oslobođenja.
Mjesta i znamenitosti
Digitalizacijom do očuvanja kulturne baštine i sjećanja na Orjoj Luci

Na školi na Orjoj Luci, postavljen je QR kôd ispod spomen ploče stradalima u II svjetskom ratu. Svaki posjetilac može da skenira kôd sa mobilnim uređajem, koji ga vodi na web stranicu na kojoj se nalazi galerija sa slikama i biografije boraca.
Klikom na sliku borca, otvara se biografija koja je povezana sa wikipediom.
Digitalna biografija boraca sa Orje Luke projekat je Andreja Boškovića koji je rodom sa Orje Luke. Bošković je, kako kaže, želio da digitalizuje i sačuva kulturnu baštinu i sjećanje na istaknute pojedince iz Orje Luke.

Skeniranjem QR koda otvara se www.orja-luka.me
Materijal za biografije i galeriju pronašao je u spomen knjizi “Orja Luka 1941-1945” autora Rajka M. Boškovića.
U planu mu je i širenje inicijative što se tiče drugih znamenitosti Orje Luke, a cijeli projekat nastao je samofinansiranjem i vremenom koje Andrej izdvaja kako bi od zaborava otrgao istoriju svog kraja.
Andrej smatra da je veoma važno očuvati kulturnu baštinu kao i sjećanje na minula vremena i žitelje određenog mjesta. Podsjeća na izreku koja kaže da “Tradicija nije klanjanje pepelu, već prenošenje plamena!”.
Andrej ističe da inicijativa ne bi morala da bude isključivo vezana za Orju Luku, već bi mogla da se primijeni i na ostale djelove opštine. Da se na ovakav način obilježavaju građevine od značaja i kulturno-istorijski spomenici.
Digitalna biografija se može pogledati na linku www.orja-luka.me/borci.html
You must be logged in to post a comment Login