Do sada su iz organizacije KOD u vezi poslovanja mljekare “Šimšić-Montmilk” podnijeli četiri inicijative za pokretanje inspekcijskog nadzora. Uz svaku inicijativu su podnosili i jasan dokaz o postojanju zagađenja, ali to nikad nije bilo dovoljno da inspekcija preduzme mjere koje bi to spriječile. Sa druge strane, Opština je dala ekološku  saglasnost ovom privrednom društvu  a da nije definisala rokove u kojima zagađenje treba biti riješeno, kazali su nam iz organizacije KOD.

U KOD-u još uvijek nije stizao odgovor od inspekcije u vezi posljednje inicijative ali, kako kažu, ne gube vrijeme čekajući.

„U međuvremenu smo zajedno sa predstavnicima Agencije za zaštitu životne sredine obišli mjesto gdje mljekara ispušta otpadne vode i tom prilikom je Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju uzeo uzorke na analizu. Očekivano, rezultati analize su pokazali da otpadna voda sadrži zagađujuće materije i da nije u skladu sa uslovima Pravilnika. Na osnovu toga, Agencija će utvrditi nastalu štetu u životnoj sredini ili neposrednu opasnost od štete“, kazali su nam iz KOD-a.

Ispitivanje Odsjeka za kvalitet voda i vazduha Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore (HMZCG) koje je urađeno 22.07.2022. godine, u koje je redakcija našeg portala imala uvid, pokazalo je da Zeta ima veoma loše fizičko-hemijske i biološke karakteristike.

Naime, kako stoji u izvještaju koji je sačinjen 1. avgusta, uzorak otpadne vode Mljekare Lazine, koja posluje u okviru firme »Šimšić-Montmilk« – Daniiovgrad, uzet je sa izlazne cijevi, odakle voda dalje ide u prirodni recipijent- rijejeku Zetu, 22.07.2022. godine u periodu od 9.25-09.40 sati, jednokratim zahvatom.

Analize ovog uzorka su pokazale da voda NE ODGOVARA uslovima Pravilnika o kvalitetu i sanitarno-tehničkim uslovima za ispuštanje otpadnih voda, načinu i postupku ispitivanja kvaliteta otpadnih voda i sadržaju izvještaja o utvrdenom kvalitetu otpadnih voda (51.1.CG br.5612019 od 04.10.2019).

Dio iz izvještaja

U Izvještaju se navodi da je voda uzorka  „bila bjeličaste boje, slabe providnosti, povećane mutnoće, bez mirisa, za zadovoljavajućom рН vrijednošću i sa mаlо pjene. Ova voda se ulijeva u prirodni recipijent i tumačenje је vršeno po toj skali. Od ispitivanih parametara nijesu bili ispod GVEZS (granične vrijednosti emisije zagajuđujućih supstanci) za otpadne vode iz objekata i postrojenja za preradu mlijeka i proizvodnju mliječnih proizvoda za ispušanje iz objekata mliječne industrije izvan u prirodni recipijent: suspendovane materije, BPK5 i НРК. Preporučuje se preduzimanje mjera od strane Mljekare i dovođenje ispusne vode na zahtijevni nivo, a najbolje rješenje је postavljanje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za taj tip industrije.“

Biolog Vuk Iković, Preokret

Kada je biološka i hemijska potrošnja kiseonika u vodi povećana to znači da je povećano zagađenje ukazuje biolog Vuk Iković inače član Preokreta.

Lako je zaključiti, kaže Iković, iz nalaza stanja voda rijeke Zete da je ona zagađena otpadnim materijama. Ovo najbolje vidimo i osjetimo kada je vodostaj najniži, a to je baš period kada nam Zeta najviše treba.

Ovo potvrđuje i Informacija o stanju životne sredine u Crnoj Gori po kojoj rijeka Zeta ima loš ekološki staus na sva tri ispitivana lokaliteta.

Ostaci od mlijeka su odlična podloga za razmnožavanje bakterija i njihovu ishranu navodi Iković ističući da u tom procesu bakterije troše veliku količinu kiseonika što otežava ili onemogućava život vrstama koje su zavisne od velike količine kiseonika u vodi kao što su pastrmke. Tada Zeta često miriše na pokvareni kiseli kupus ili pokvarena jaja.

Voda rijeke Zete je na pojedinim djelovima toka toliko zagađena da je upitno da li je prihvatljiva za navodnjavanje.

Iković pravi i komparaciju sa propisima u susjednim zemljama ističući „da kod nas važe propisi koji važe kod naših komšija vjerovatno ne bi smjeli korstiti vodu iz pojedinih djelova vodotoka za nalivanje, a to je tamo gdje je koncentracija otpadnih voda najveća.“

„Sve ovo govori da nam problemi rastu iz dana u dan, prije svega zbog neznanja i neodgovornosti opštinskih funkcionera, koji lopticu prebacaju građanima, privrednicima i drugim institucijama ali to ne rade sa svojim primanjima, njih uredno zadrže.

Zato ne prihvatamo ovakvu rijeku Zetu niti rukovodtvo koje je najveći gradski resurs pretvorilo u najveći problem.Voda iz rijeke Zete se ne može koristiti za osnovne životne potrebe. Odnosno rijeka Zeta nije sigurna i bezbjedna jer dok drugi ispuštaju otpad u nju, onima kojima najviše treba ona postaje problem jer je sve češći slučaj da ako se okupate u Zeti dobijate kožni osip.“

Za Ikovića rijeka Zeta treba da bude pokretač razvoja Danilovgrada, uz njenu pomoć možemo preokrenuti danilovgradsku ekonomiju. Zato nam mljekara treba kao drustveno-odgovoran proizvođač i treba da bude veća i da veći dio mlijeka otkupljuje od domaćinstava iz Danilovgrada i da se od tog mlijeka prave novi proizvodi pa da imamo i sladolede iz Parka prirode „Rijeka Zeta“. Tako ćemo nadograditi prostor Bjelopavlićke ravnice i učiniti ga ljepšim i bogatijim, zaključuje Iković.

Iz organizacije KOD su najavili da će nastaviti sa praćenjem rada inspekcije, Opštine Danilovgrad i Agencije za zaštitu životne sredine da bi oporavili rijeku Zetu i time stvorili uslove za bolji život građana ovog prostora.