prekornica

Prekornica

Prekornica, planina

Područje: Površi i brda Crne Gore
Grupa: Masiv Prekornice
Država: Crna Gora
Najviši vrh: Kula (1927 m)
Koordinate najvišeg vrha: 42.6677, 19.1926

Prekornica i njeni ogranci zahvataju planinsko područje između doline Gračanice (Župa Nikšićka) na sjeveru, obronaka Maganika na sjeveroistoku, Nikšićkog polja na zapadu i sjeverozapadu, Bjelopavlićke ravnice i rijeke Zete na jugu, jugozapadih obronaka Maganika te grebena planina Rebrčnika, Kamenika i Brotnjika na istočnom i jugoistočnom dijelu masiva. Planina uglavnom ima dinarski smjer pružanja sjeverozapad-jugoistok, ali se njen veliki sjeveroistočni dio povija u pravac istok – zapad.

​Njen najviši vrh je Kula (1927 m). Jugoistočno od Prekornice izdižu se planinski grebeni Lisac (1563 m), Rebrčnik (1534 m), Broćnik (1559 m) i Kamenik (1784 m) i dr.

Prekornica je teško prohodna vapnenačka planina, izgrađena od mezozojskih vapnenaca i dolomita. Tragovi rada glacijacije su dobro vidljivi. Kretanjem ledenjaka taložen je morenski materijal na Ćetnom dolu, Ivanj ublu i Studenom.

Osim opšteg bogatstva biljnog svijeta na Prekornici se prostire vrijedna šumska zajednica bora munike (Pinetum heldreichii mediterraneo-montanum).

Ime planine – etimologija

U knjizi Odakle su došli preci Crnogoraca ,  crnogorski naučnik dr. Radoslav Rotković, tvrdi kako je toponim Prekornica slovenskog porijekla jer se Polabsko-baltičkom pomorju i u Zetsko-pomorskom arealu nalaze 865 slična toponima  (hidronima, oronima, patronima, antroponima, etnonima, fitonima). 

Rotković piše kako nema zapravo toponimskog naziva u Crnoj Gori, koji je još uvijek u živoj upotrebi, a da nema svoj jezički  pandan u praslovenskom ili praslovensko-germanskom imeniku nastalom na sjeverozapadu savremene Poljske.

Svoje imenske dvojnike u Poljskoj imaju i Zeta, Gorica, Podgorica, Tamnik, Topla, Crna Gora, Trebjesa, Blato, Bakovići, Boškovići, Cuce, Dobro polje, Garač, Gradac, Kolašin, Jablan, Komarno, Ljubišnja, Malošići, Moćevac, Morinj, Njegoš, Bojana, Kriči, Pješivci, Lovćen, Ribnica, Grahovo, Rumija, Orjen,Prekornica, Komovi, Vilusi, Mataguži, Obrovo, Papratno, Paštrovići, Plavnica, Plužine, Poblaće, Pomorje, Pošćenje, Mojkovac, Rasovo, Šljivansko, Svetigora, Topolica, Bajice, Bjelice, Bandići, Šaranci, Rudine, Morača, Riječani, Gusinje, Cetinje, Ceklin, Kokoti, Ljutići, Kuči, Vranići, Doljani, Jezera, Rovca, Pješivci, Hoti, Lijeva Rijeka i drugi.

Prekornica
Karta 1. Položaj Prekornice; detalj karte Vojnogeografskog insituta u Beogradu, 1:300.000 sekcija Podgorica.

 

Reljef Prekornice je vrlo raznolik, sa strmim stranama po njezinom obodu, dugim dolovima, razvedenim grebenima, izrazitim vrhovima i vrtačama.

​Tragovi rada glacijacije su na njoj dobro vidljivi. Kretanjem ledenjaka taložen je morenski materijal na Ćetnom dolu, Ivanj ublu i Studenom.

 

Planina Prekornica, grebeni i vrhovi

1. Središnji dio Prekornice 

Skupina vrhova oko najvišeg vrha Prekornice

  • Kula, 1927 m; najviši vrh
  • Marinkovina 1808 m; drugi vrh po visini, nalazi se bliže Bjelopavlićoj ravnici i iz tog smjera stvara dojam najvišeg vrha.  
  • Sokolova greda, 1792 m
  • Stošci, 1701 m
  • Kozinac (?) (1615 m; ovaj vrh i njegova visina navedeni su na stranici Planinarskog saveza Crne Gore, međutim čak niti naprednom pretragom Interneta, nije bilo moguće potvrditi postojanje ovog toponima – u najmanju ruku, nije nigdje relevantno zabilježeno, op. administr.).
  • Kosmac, 1593 m
  • Jablanova glava, 1524 m
  • Rovački krš, 1486 m
  • Kiprova glava, 1436 m
  • Glavica od Turije, 1530 m
  • Mala Prekornica, 1563 m
  • Glavica, 1569 m
  • Velja greda, 1531 m.


Skupina Koljata

  • Koljat, 1612 m
  • Plačnik, 1492 m


Skupina Lisca

  • Lisac (Bobija), 1563 m
  • Mali Lisac, (1268 m; izvor podataka o visini www.peakery.com)
  • Visočica, 1413 m
  • Javorak (1241 m; izvor podataka o visini www.peakery.com)


2. Sjeveroistočni dio Prekornice

Skupina Miljevca

Izdvojena manja grupa vrhova koja se nalazi sjeveroistočno od Kule, iznad Morakova i izvorišta rijeke Gračanice.

  • Miljevac, 1803 m
  • Žuta greda, 1706 m
  • Carepulja, 1622 m


Skupina Šljemena


Istočno od središnjeg dijela Prekornice, u smjeru prema masivu Maganika i kanjonu Morače (područje Rovaca) izdvaja se skupina vrhova, među kojima su najviša Šljemena:

  • Peroševa glava, 1674 m
  • Smonik, 1712 m
  • Šljemena, 1755 m
  • Kalin vrh, 1697 m
  • Kaluđerova glava, 1672 m
  • Goveđa glava, 1672 m


3. Zapadni dio Prekornice


Površinom zauzima velik dio planine, ali radi se o nižim i rijetko posjećenim vrhovima:

  • Ostroške grede (Uroševa glavica, 1154 m, Bobija, 1143 m, Petrova glavica 1125 m)

Nastavice se…

Izvor: Dinarsko Gorje

Takođe pogledajte

Bjekstvo od kazne

U Bjelopavlićima je poštovana zadata riječ, a ukoliko bi se desilo da se ne poštuje …

Valjaju i opanci

Evo kako se Branko Petkov Brajović sjeća priče svoga djeda Vukole Maksimova o tome kako …

Оставите одговор

%d bloggers like this: