Mjesta i znamenitosti

Tumuli u Donjim Rsojevićima čuvaju tragove života od prije više hiljada godina

Arheološka istraživanja sprovedena u decembru 2024. godine otkrila su grobnicu sa tri skeleta, bronzanim priveskom i fragmentima keramike. Ovi nalazi otvaraju novi pogled na pogrebne običaje i život praistorijskih zajednica koje su naseljavale područje današnjeg Danilovgrada.

Objavljeno

2 сата ranije

17 10 2026 19:05

Autor

Redakcija

Donji Rsojevići kriju tragove vremena u kojem na prostoru današnje Crne Gore još nije bilo gradova kakve poznajemo, a o životu ljudi svjedoče predmeti izrađeni rukom, ostaci naselja i grobovi koje su zajednice podizale za svoje preminule.

Tokom decembra 2024. godine, u okviru programa aktivnosti Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, u Donjim Rsojevićima sprovedena su arheološka iskopavanja pod rukovodstvom arheologa Nikole Borovinića. Tom prilikom otkrivena je grobnica iz bronzanog doba, u kojoj su pronađena tri skeleta, bronzani privezak i fragmenti keramičkih predmeta.

Foto: Zavičajni muzej Danilovgrad – muzejdanilovgrad.me

Oglasi

Rad u marketima i kioscima

Zoridine domaće – iz moje kuhinje: Domaće kiflice, pite i hljeb iz Lazina

POMOĆNI AUTOMEHANIČAR/KA

Zeković Real Estate za svog kupca traži parcelu na potezu Danilovgrad – Kosić.

Dodaj oglas

Servis tepiha Jaki

Rasadnik Ivanović – Lalevići

KERAMIKA I PRIRODNI KAMEN – KVALITETNA I PRECIZNA UGRADNJA

Održavanje zelenih površina

PRODAJE SE JEDNOSOBAN STAN U DANILOVGRADU

Nalazi predstavljaju važan trag za proučavanje načina na koji su ljudi na ovom prostoru živjeli i odnosili se prema svojim pokojnicima. Posebno su značajni jer dopunjuju sliku o praistoriji doline Zete, području na kojem su tumuli – grobne humke – korišćeni hiljadama godina.

Vrijeme prije pisanih istorijskih izvora

Bronzano doba na području Crne Gore obuhvata duži praistorijski period, tokom kojeg su se mijenjali načini života, proizvodnja, tehnologija i odnosi među zajednicama. Naziv je dobilo po bronzi, leguri bakra i kalaja, od koje su izrađivani različiti predmeti, uključujući oružje, oruđe i nakit.

Ipak, bronza nije bila dostupna svima niti je zamijenila ranije materijale. Kamen i dalje je imao važnu ulogu u svakodnevnom životu, dok su keramika i predmeti od drugih materijala bili dio domaćinstava i pogrebnih običaja.

Stanovništvo tog vremena uglavnom je živjelo u manjim zajednicama. Način privređivanja zavisio je od prirodnih uslova, a značajno mjesto imali su stočarstvo, obrada zemlje i korišćenje resursa iz neposrednog okruženja. Lov je takođe bio jedan od načina pribavljanja hrane, dok su izrada keramičkih posuda i obrada različitih materijala predstavljali dio svakodnevnih vještina.

Naselja praistorijskih zajednica na širem području zapadnog Balkana često su podizana na uzvišenjima, u blizini vode. Takav izbor pružao je pristup izvorima za život, ali i dobar pregled okolnog prostora. Arheološki nalazi iz regiona ukazuju i na kontakte među zajednicama sa jadranskog prostora, iz unutrašnjosti Balkana i sa udaljenijih područja. Predmeti od bronze i ukrasi zato nijesu bili samo dio svakodnevice, već mogu svjedočiti i o razmjeni dobara i kulturnim vezama.

Tumul kao grob, ali i spomenik zajednice

Tumul je grobna humka, odnosno uzvišenje koje se formira nasipanjem zemlje, kamena ili njihove kombinacije iznad grobne konstrukcije. Takve humke karakteristične su za praistorijske zajednice na velikom prostoru Balkana, uključujući područje današnje Crne Gore.

Još uvijek neistraženi tumuli u Mijokusovićima – bronzano doba; Foto Volim Danilovgrad

Prema podacima iz Leksikona arheologije Crne Gore Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, tumuli u centralnoj regiji Crne Gore javljaju se još krajem bakarnog i početkom bronzanog doba, a predstavljali su važan oblik sahranjivanja tokom dugog praistorijskog perioda. U dolini Zete, u okolini Danilovgrada, poznati su i raniji tumuli u Kujavi. U centralnoj regiji pokojnicima su često namjenjivane grobne konstrukcije od kamenih ploča, poznate kao ciste.

Podizanje tumula zahtijevalo je angažovanje ljudi i zajednički rad. Zbog toga humke nijesu bile samo mjesta sahranjivanja, već su mogle imati i šire značenje za zajednicu – kao obilježja sjećanja na preminule i njihovih veza sa određenim prostorom.

Razlike u načinu gradnje grobova i predmetima položenim uz pokojnike arheolozima mogu pomoći da istraže društvene odnose tog vremena. Ipak, prisustvo određenog predmeta samo po sebi ne otkriva pouzdano ko je pokojnik bio niti kakav je položaj imao u zajednici.

Šta nam govore nalazi iz Donjih Rsojevića?

Tri skeleta, bronzani privezak i fragmenti keramike pronađeni u Donjim Rsojevićima pružaju materijal za dalja istraživanja pogrebnih običaja i kulture praistorijskog stanovništva ovog kraja.

Keramika je posebno važna za arheologe jer se na osnovu načina izrade, oblika i ukrašavanja njenih fragmenata često mogu utvrđivati vremenski okvir i kulturne veze zajednica. Bronzeni privezak, s druge strane, svjedoči o upotrebi metalnih ukrasa u pogrebnom kontekstu.

Prisustvo više skeleta u istoj grobnici otvara pitanja o načinu i vremenu sahranjivanja. Da bi se utvrdilo da li su pokojnici sahranjeni istovremeno ili u različitim periodima, kao i da li su bili međusobno povezani, potrebne su detaljnije analize arheološkog i antropološkog materijala.

Značaj ovakvih istraživanja nije samo u pronađenim predmetima. Ona pomažu da se bolje razumiju običaji, vjerovanja i odnosi među ljudima koji su živjeli na ovom području mnogo prije nastanka pisanih izvora.

Praistorija Danilovgrada još krije odgovore

Nalazi iz Donjih Rsojevića uklapaju se u širu sliku praistorijskog nasljeđa centralne Crne Gore, gdje su tumuli i druge grobne konstrukcije važan izvor za proučavanje života nekadašnjih zajednica.

Svako novo arheološko istraživanje može dopuniti postojeća saznanja i ukazati na pitanja na koja još nema odgovora – od toga kako su ljudi organizovali svakodnevni život, do toga kakav su značaj pridavali porodici, zajednici i sjećanju na preminule.

Upravo zato tumuli u Donjim Rsojevićima nijesu samo ostaci davne prošlosti. Oni su dio kulturnog nasleđa Danilovgrada i podsjetnik da istorija ovog prostora počinje mnogo prije prvih pisanih zapisa.

PARTNERI PORTALA