Premijer Milojko Spajić oglasio se na mrezi X nakon današnjeg glasanja u Parlamentu.

On je zahvalio Skupštini što je usvojila zakone koji su potrebni za primjenu programa Evropa sad 2.

“Hvala Skupštini Crne Gore što je usvojila zakone – uskoro kreće primjena programa Evropa Sad 2!”, napisao je Spajić.

On je, uz to naveo, koji su to zakoni:

– Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu Crne Gore za 2024.
– Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost
– Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit pravnih lica
– Zakon o izmjenama i dopunama Zakona na dohodak fizičkih lica
– Zakon izmjenama zakona o obaveznom socijalnom osiguranju
– Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama
– Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu

Za kraj poručio je da već od oktobra kreću veće zarade.

“Od oktobra veće zarade za sve zaposlene, od januara veće penzije!” napisao je Spajić

Poslanici u Skupštini Crne Gore izglasali su rebalans budžeta i usvojili set zakona koji su neophodni za realizaciju Fiskalne strategije i programa Evropa sad 2.

Rebalans budžeta bio je potreba kako bi se u sistem uvela nova ministarstva koja su stvorena rekonstrukcijom Vlade.

Skupština je izglasala Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu Crne Gore za 2024. godinu, Predlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o porezu na dodatu vrijednost, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit pravnih lica, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, Predlog zakona o izmjenama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama.

Takođe, usvojen je i Predlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjeni Zakona o visokom obrazovanju, Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem, Predlog zakona o otpisu kamate na dospjele poreske obaveze.

Na osnovu ovih izmjena građani bi trebalo da od oktobra primaju veće zarade na račun umanjenja doprinosa za PIO.

Amandman GP URA, kao ni amandman poslanika Socijaldemokrata na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanju nisu prihvaćeni, ali je sa 47 glasova Predlog zakona usvojen, kao i Predlog zakona o otpisu kamata na dospjele obaveze.

Najnoviji podaci Uprave za statistiku MONSTAT pokazuju da su u julu ove godine najveću prosječnu zaradu imali zaposleni u Tivtu 1032 eura i Zeti 967 eura. Najmanju prosječnu zaradu primali su zaposleni u Petnjici 742 i u Tuzima 708 eura. Prosječna zarada u Crnoj Gori u junu, prema podacima MONSTAT-a, iznosila je 851 euro.

Veću platu od prosjeka u julu su imali zaposleni na Cetinju 882 eura, u Pljevljima 878 eura, Podgorici 878, Žabljaku 854 i Kotoru 864 eura.

Manje 851 eura u prosjeku imaju zaposleni u Nikšiću 825, Budvi 821, Baru 817 eura, Berane 814, Herceg Novom 806 eura i Plužinama 805.

Zatim slijedi Gusinje 791, Plav 782 eura, Šavnik 782, Ulcinj 779, Kolašin 772, Bijelo Polje 767, Mojkovac 765, Danilovgrad 764, Rožaje 761 i Andrijevice 747 eura.

Iz MONSTAT-a je ranije saopšteno da je prosječna zarada (bruto) u julu 2024. godine u Crnoj Gori iznosila je 1.067 eura, dok je prosječna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 851 eura.

To znači da je prosječna (neto) zarada u julu u odnosu na jun zabilježila je rast od 1,6 odsto, dok je prosječna (neto) zarada u julu 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine zabilježila rast od 6,8 odsto.

“Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u julu u odnosu na jun zabilježile rast od 0,4 odsto proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast od 1,2 odsto”, kažu u MONSTAT-u.

Po sektorima djelatnosti, prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) u julu 2024. godine u odnosu na prethodni mjesec zabilježile su rast u sljedećim sektorima djelatnosti: Obrazovanje (6,2 odsto), Saobraćaj i skladištenje (4,7 odsto), Snabdjevanje vodom; upravljanje otpadnim vodama, kontrolisanje procesa; uklanjanje otpada i slične aktivnosti (2,8 odsto), Usluge smještaja i ishrane (2,8 odsto), Umjetničke zabavne i rekreativne djelatnosti (2,5 odsto), Informisanje i komunikacije (2,4 odsto), Građevinarstvo (1,9 odsto), Finansijske djelatnosti iodstodjelatnost osiguranja (1,5 odsto), Zdravstvena i socijalna zaštita (1,5 odsto), Ostale uslužne djelatnosti (1,2 odsto), Prerađivačka industrija (jedan odsto), Poslovanje nekretninama (jedan odsto), Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (jedan odsto), Trgovina na veliko i trgovina na malo; popravka motornih vozila i motocikala (0,7 odsto) i Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (0,5 odsto).

Pad prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) u julu u odnosu na prethodni mjesec zabilježen je u sledećim sektorima: Snabdjevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija
(2,2 odsto), Državna uprava i odbrana: obavezno socijalno osiguranje (jedan), Vađenje ruda i kamena (0,1 odsto) i Stručne, naučne i tehničke djelatnosti (0,1 odsto).