NVO Sektor
Dokument ne ispunjava niz standarda: Povući Nacrt Lokalnog plana zaštite životne sredine
Nacrt Lokalnog plana zaštite životne sredine ne nudi prosperitetnu podršku lokalnoj zajednici za veću transparentnost, odgovornost i posvećenost u demokratizaciji i zaštiti živone sredine u integracionim procesima.
Piše Radmila Bajagić, Koordinatorka projekta „Mislimo, djelujmo, inspirišimo svoju okolinu za održivi razvoj“
Opština Danilovgrad učestvuje u okviru Projekta „Mislimo, djelujmo, inspirišimo svoju okolinu za održivi razvoj“ kojim se teži institucionalizaciji mehanizama konsultovanja organizacija civilnog društva u vođenju zelenog dijaloga, informisanja i edukacije, transfera znanja i umrežavanja ka efikasnijem ostvarivanju participativnih prava građana i učešću u donošenju odluka i implementaciji koncepta održivog razvoja. U tom kontekstu uspostavi se novi oblici kulturnog izražavanja: Lokalni ekološki parlament mladih i Zelena stolica u Lokalnom parlamentu.
Riječ je o projektu koji je podržan je kroz program „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE“ koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO), Friedrich Ebert Stiftung (FES), NVO Politikon mreža i NVO Centar za istraživanje i zaštitu ptica (CZIP). Program finansira Evropska unija.
Na sastanku koji je održan u početkom septembra 2021.godine u Sekretarijatu za planiranje i uređenju prostora i zaštitu životne sredine opštini Danilovgrad, inicirano je pružanje ekspertize NVO sektora u procesu planiranja, pripreme i kreiranja nacrta Lokalnog plana zaštite životne sredine. Podrška NVO sektora nije prihvaćena a bila usmjerena u funkciji građenja lokalnog partnerstva sa ciljem da doprinese unapređenju demokratskih reformskih procesa u lokalnoj zajednici na temu unapređenja javnih politika životne sredine i klimatskih promjena podrškom za poštovanje prava na život u zdravoj životnoj sredini, usvajanju evropskih standarda i vrijednosti,kojima Crna Gora teži kao buduća članica Evropske unije.

Održivi razvoj opštine Danilovgrad?
Opština Danilovgrad je realizovala pilot projekat 2010. godine, koji je podržan od Vlade Crne Gore i Vlade Holandije, u okviru kojeg je donijela Strategiju održivog razvoja i formirala Lokalni savjet za održivi razvoj. U tom kontekstu decenijsko iskustvo na konceptu održivog razvoja – uspostavljanje ravnoteže između zaštite okoline i prava na razvoj (osnovni princip zaštite životne sredine) kao primjer dobre prakse i podrška ciljevima UN Agende održivog razvoja do 2030. nije prepoznat u ponuđenom nacrtu Lokalnog plana zaštite životne sredine 2021- 2025. koji je pripremljen za javnu tribinu zakazanu za 29.11.2021.godine.
Tokom pripreme i sprovođenja procedura za izradu nacrta Lokalnog plana zaštite životne sredine, kao dokumenta javne politike životna sredina i klimatske promjene, kojim se utvrđuje stanje u oblasti ove javne politike i mjere koje treba preduzeti za njen razvoj i unapređenje, nedovoljno se vodilo računa o poštovanju principa na kojima počivaju strateška dokumenta u Crnoj Gori. To su: princip usklađenosti, princip finansijske održivosti, princip saradnje nadležnih organa, princip odgovornosti, princip transparentnosti, princip kontinuiteta planiranja javnih politika i princip ekonomičnosti i racionalnog planiranja.
U Planu nijesu definisani ciljevi i indikatori za postizanje dobrog ekološkog statusa opštine Danilovgrad da od osnovnog pružaoca usluga postane katalizator promjena u zaštiti životne sredine na lokalnom nivou i da izazove promjenu na putu ekološkog i ekonomskog oporavka, sprovođenja zelene tranzicije, učešća građana u procesu donošenja odluka kroz prilagođavanje javne uprave potrebama građana. U dokumentu nije uključeno niz tema i okvir indikatora sa ciljnim vrijednostima i mjerama, posebno što se tiče veze između zdravlja i faktora životne sredine, zdravih ekosistema i prirodnih ekosistemskih servisa, modaliteta za stvaranje ekonomije ekosistema i biodiverziteta kao dijela zelene ekonomije i/ili podsticajnih mehanizama za inkluzivnu ekonomiju.

Ilustracija Međunarodni ekspert za biodiverzitet, ekologiju i obrazovanje, Bogić Gligorović
Nedostatak participativnog pristupa
Ponuđeni dokument nije nastao pripremom detaljnog plana aktivnosti sa metodologijom i rasporedom sprovedenih konsultacija, sa ostalim relevantnim predstavnicima lokalne zajednice – NVO, privrednih subjekata i civilnog društva i građana kako bi se predstavio metodološki pristup i omogućio participativni proces u demokratizaciji životne sredine. Participativan pristup odražava ideju da je Plan zaštite životne sredine proizvod saradnje lokalne samouprave i zajednice. Participacija i razvijanje partnerstva su ključan dio procesa i direktno su povezani sa jednim od najznačajnijih aspekata procesa strateškog planiranja – učenjem. Time bi se obezbijedilo da ciljevi postavljeni u Lokalnom planu zaštite životne sredine budu REALNI, IZVODLJIVI, ODRŽIVI, subjekti odgovorni za sprovođenje utvrđenih mjera jasno identifikovani i svjesni svoje uloge, resursi potrebni za implementaciju su jasno naznačeni i dovoljni, indikatori uspeha su pravilno određeni i da je ceo proces razvoja i sam plan rodno osjetljiv u svim svojim aspektima. Pristup je participativan samo uz široko učešće svih zainteresovanih strana putem kojeg se mišljenja, komentari i sugestije svih zainteresovanih strana integrišu u proces planiranja a na osnovu dogovorora o promjeni koju žele da ostvare u zajednici. Kako je proces participacije isključen u pripremi nacrta Lokalnog plana zaštite životne sredine može se smatrati da nacrt documenta nije validan i spreman za zakazane “javne” konsultacije.
U pripremi Plana izostalo je informisanje i uključivanje građana, demokratski princip koji se najneposrednije ostvaruje kao pravočovjeka, sadašnjih i budućih generacija, na zdravu životnu sredinu, upravo na lokalnom nivou kroz informisanje i edukaciju članova zajednice o sadržaju i ciljevima donošenja Plana, ekološkim temama i prioritetima i mogućim aktivnostima/projektima za postizanje definisane vizije zaštite životne sredine. Unapređenje ostvarivanja prava na odgovarajuću životnu sredinu kao uslov čovjekovog opstanka i života u harmoniji sa prirodom a svrstava se u prirodna, neotuđiva prava. Prirodna prava su prava koja pripadaju svim ljudima. Sa tog stanovišta jasno je zašto pravo na zdravu životnu sredinu, u nizu pojedinačnih prava, podrazumijeva i pravo da najšira javnost učestvuje u donošenju odluka o pitanjima koja se tiču životne sredine za održivu klimatsku budućnost. Učešće građana je bitno i sa aspekta unapređenja kvaliteta procesa, ali i sa aspekta doprinosa boljem sprovođenju Plana i podizanja svijesti stanovništva u oblasti zaštite životne sredine i održivog razvoja. Stoga je bilo neophodno da građani u svim fazama izrade budu adekvatno informisani o donošenju ključnih odluka u procesu strateškog planiranja lokalnih politika životne sredine.
Plan je nedovoljno razumljiv i jasan za širu javnost, nema strukturu strateškog dokumenta u programskom i operativnom dijelu a ne uspostavlja ni funkcionalni sistem strateškog planiranja zasnovanog na podacima i ne uređuje ni horizontalni i vertikalni odnos postojećih strateških dokumenata (Nacionalne strategije održivog razvoja, Strategije pametne specijalizacije (S3), Akcionog plana za ispunjavanje završnih mjerila u poglavlju 27 – Životna sredina i klimatske promjene), tako da ne upućuje na poboljšanje ne samo kvaliteta životne sredine, već i postizanja efikasnijeg sprovođenja, unapređenja međuresorske saradnje i uspostavljanja održivog mehanizma praćenja implementacije na lokalnom nivou.
Plan ne sadrži ni logičku osnovu i polazište za kvalitetno praćenje i izvještavanje o njihovom sprovođenju, te pripremu i sprovođenje evaluacije u skladu s postavljenim kriterijumima. Decenijski kontinuitet u izradi politike životne sredine u Danilovgradu bi predstavljaljali: Izvještaji o stanju životne sredine jedinice lokalne samouprave u skladu sa Nacionalnom listom indikatora koji sadrži podatke dobijene sprovođenjem monitoringa, (čl 61 Zakona o životnoj sredini), kao i Izvještaj o evaluaciji Lokalnog plana zaštite životne sredine 2016-2020. koji lokalnoj zajednici pomaže u boljem razumijevanju aktuelnog stanja i potrebi zaštite životne sredine, da se utvrdi vrijednost aktivnosti za zajednicu a omogućava učenje za budućnost kako bi se stvorila osnova i polazna tačka za strukturirano prezentovanje podataka, informacija i ocjena o stanju životne sredine i dale strateške smjernice za iniciranje operativnih planova za određenije mjere i aktivnosti u užim prostornim i tematskim područjima.

Studeno dron
Navedeno opravdava potrebu da se nacrt Lokalnog plana zaštite životne sredine povuče iz procedure jer kao osnovni strateško – planski dokument za zaštitu, razvoj i unapređenje životne sredine ne nudi prosperitetnu podršku lokalnoj zajednici za veću transparentnost, odgovornost i posvećenost u demokratizaciji i zaštiti životne sredine u integracionim procesima.
Lokalni planovi zaštite životne sredine za razvoj opštine a ne samo za opštinsku upravu su korisni jedino ukoliko se sprovode!
Ovo saopštenje je kreirao NVO udruženje za očuvanje prirode i promociju turizma „Morakovo” koji realizuje projekat „Mislimo, djelujmo i inspirišimo svoju okolinu za održivi razvoj“ u partnerstvu sa NVO Demokratske evropske inicijative.
Podržan je od Centra za građansko obrazovanje (CGO) u okviru programa OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika -M’BASE, koji se finansira iz sredstava Evropske unije.
Sadržaj ovog saopštenja je isključiva odgovornost NVO udruženje za očuvanje prirode i promociju turizma„Morakovo”i ni na koji način ne odražava stavove CGO-a ili Evropske unije.
Društvo
Predstavljen izvještaj „Ptice gnjezdarice doline rijeke Zete – stanje, izazovi i perspektive zaštite“
Kako su saopštili iz Društva, u uvodnom dijelu pristnima je Miodrag Karadžić iz DMENa, predstavio projekat i kazao da je prevashodni zadatak projekta da prikupi i obradi podatke koji se odnose na ptice gnjezdarice rijeke Zete.
Dalje je kazao da dolina rijeke Zete predstavlja područje izuzetne vrijednosti za ornitofaunu.
“Raznolikost staništa uslovljava visok prehrambeni diverzitet, što rezultira prisustvom velikog broja ptičjih vrsta. Područje je prepoznato kao značajan migratorni koridor, čiji značaj prevazilazi nacionalni nivo, a za više ptičjih vrsta ima ključnu ulogu u nacionalnom kontekstu, kako za gniježđenje, tako i za migraciju. Upravo zbog ovih vrijednosti, brojna istraživanja sprovedena u prethodnom periodu svrstala su dolinu rijeke Zete u područja od međunarodnog značaja za ptice (IBA – Important Bird Area)”, istakao je on.
Socio-ekonomska analiza Parka prirode Rijeka Zeta dodatno ukazuje na značaj ovog područja u kontekstu evropskih integracija i uspostavljanja Natura 2000 mreže.
“Međutim, i pored ovog priznanja, stanje zaštite ptica gnjezdarica u Crnoj Gori ukazuje na potrebu za dodatnim i sistematičnijim prikupljanjem podataka, posebno na lokalnom nivou. Crvena lista ptica Crne Gore jasno ukazuje na postojanje značajnih praznina u znanju o statusu pojedinih vrsta ptica gnjezdarica, koje su svrstane u kategoriju „Nedovoljno podataka“, što onemogućava pouzdanu procjenu njihovog stanja i trendova.
Ovakav nedostatak podataka dodatno naglašava potrebu za ciljanim lokalnim istraživanjima i monitoringom, u skladu sa obavezama koje proizilaze iz nacionalnog zakonodavstva i Direktive 2009/147/EC o očuvanju divljih ptica”, zaključio je Karadžić.
Jovana Drobnjak, diplomirani biolog i ornitolog, istakla je da je fokus izvještaja na pregledu ornitofaune doline rijeke Zete, analizi izazova i pritisaka na ovom području i predlogu mjera za adekvatniju zaštitu i bolje upravljanje.
“Crna Gora predstavlja zemlju sa velikom raznovrsnošću i bogatstvom biodiverziteta. Kada je u pitanju diverzitet ptica, u Crnoj Gori su registrovane 353 vrste , što u odnosu na 533 vrste na nivou Evrope čini 65% ornitofaune koja je zabilježena na ovom kontinentu”, navela je ona.
Što se tiče teritorije opštine Nikšić naglasila je da je registrovano 196 vrsta , dok je u Bjelopavlićima zabilježeno 265 vrsta što čini 75% faune ptica Crne Gore. U slučaju teritorije opštine Danilovgrad, registrovano je da životni ciklus gniježđenja provodi 113 vrsta, dok njih sedam imaju status potencijalnih gnjezdarica.
“Kao dominantne oblasti pritisaka i prijetnji izdvojile su se: energetska infrastruktura sa fokusom na solarne elektrane; promjena prirodnog režima plavljenja plavnih livada usljed izmjena vodnog režima, upravljanja akumulacijama i regulacije vodotoka; planirani projekat prevođenja dijela voda rijeke Zete u akumulacije Krupac i Slano i projekat povezivanja akumulacija Krupac i Slano; deponije, nepravilno odlaganje otpada i ispuštanje otpadnih voda; intenzivna urbanizacija, koja je u velikoj mjeri neplanskog karaktera ili čak i ilegalna u pojedinim djelovima; krivolov, za koji se generalno može reći da je veliki problem sa kojim se susreće cijela zemlja, te stoga ni područja u dolini rijeke Zete nisu izuzetak; neriješena upravljačka struktura parka prirode „Rijeka Zeta“ u opštinama Danilovgrad i Podgorica i poljoprivreda, koja kroz prekomjernu upotrebu mineralnih đubriva doprinosi pogoršanju kvaliteta zemljišta i zagađenju podzemnih i površinskih voda, te samim tim do gubitka biodiverziteta mikroorganizama u zemljištu”, naglasila je Dorbnjak, ukazavši da je dolina rijeke Zete izuzetno vrijedno stanište sa aspekta i gnijezdećih i migratornih vrsta ptica.
Iz Društva mladih ekologa Nikšić ističu da je, uprkos internacionalnim statusima zaštite poput IBA područja i potencijalnih SPA područja, te nacionalne zaštite donjeg toka doline rijeke Zete u nivou parka prirode, ova rijeka sa svojom okolinom izložena velikom broju pritisaka i prijetnji. Takođe, kako upozoravaju, iako je u strateškim dokumentima poput strateških planova opština Nikšić i Danilovgrad navedeno da zaštita biodiverziteta i prirodnih vrijednosti predstavljaju prioritet, realizacija konkretnih mjera i koraka za njenu zaštitu ili unaprjeđenje sadašnjeg stanja nijesu vidljivi i na odgovarajućem nivou.
Stoga je, prema njihovim riječima, potrebno popraviti sadašnje stanje i u budućnosti zaštitu ovog izuzetno važnog područja podići na veći nivo, kako bi se smanjili uticaji pritisaka i prijetnji.
Projekat „Ptice gnjezdarice doline rijeke Zete, stanje, izazovi i perspektive zaštite“, u okviru kojeg je izrađen izvještaj, finansiran je od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
NVO Sektor
NVO „Crepulja“ nastavila humanitarno djelovanje: Po 1.000 eura za dvije namjene
NVO „Crepulja“ nastavila je sa svojim humanitarnim djelovanjem, pa je iz Humanitarnog fonda ove organizacije uplaćeno ukupno 2.000 eura za dvije namjene.
Po 1.000 eura uplaćeno je NVO „Rastimo zajedno“, dok je isti iznos opredijeljen za nastavak liječenja Milovana Radulovića.
Podsjetimo, sredstva za Humanitarni fond „Crepulje“ prikupljaju se kroz humanitarnu akciju u okviru Sač festa, koji ova NVO organizuje, a iznos prikupljenih sredstava i korisnici pomoći objavljuju se tokom godine.
Ovakav način rada „Crepulja“ sprovodi svake godine, pa se prikupljena sredstva sukcesivno usmjeravaju prema pojedincima i organizacijama kojima je pomoć potrebna.
Nakon posljednjih uplata, u Humanitarnom fondu NVO „Crepulja“ ostalo je 1.890,50 eura, saopšteno je iz te organizacije.
Прикажи ову објаву у апликацији Instagram
NVO Sektor
DMEN organizovao interaktivnu radionicu „Crna Gora i Natura 2000“
U cilju definisanja narednih koraka, obaveza i mogućnosti lokalnih samouprava u procesu uspostavljanja mreže zaštićenih područja u Crnoj Gori – Natura 2000, Društvo mladih ekologa (DMEN) organizovalo je interaktivnu radionicu „Crna Gora i Natura 2000“, koja je okupila predstavnike nadležnih službi i sekretarijata kao i ekoloških aktivista iz Nikšića, Danilovgrada i Plužina.
Natura 2000 je najveća koordinisana mreža zaštićenih područja na svijetu koja je uspostavljena na osnovu Direktive o staništima i Direktive o pticama. Kroz njihovo poštovanje, lokalne samouprave i građani mogu imati brojne benefte, ocjenjuje Vuk Iković, dilomirani biolog.
Nužan preduslov za ispunjavanje predstojećih obaveza je uspostavljanje upravljačkih organa koji se moraju držati propisa direktiva.
Natura 2000 otvara vrata za razvoj turizma, ekonomije, poljoprivrede i drugih grana a uslov za to je prostorno planiranje i realizacija razvojnih projekata kroz poštovanje ekoloških pravila i ostvarivanje dobre komunikacije i saradnje lokalnih samouprava, NVO sektora i građana.
Nevena Bulajić
Foto/video: RTNK
-
Društvo3 дана ranijeUskoro gotova projektna dokumentacija za novo igralište: Pogledajte gdje će se graditi
-
Hronika6 дана ranijeUhapšen Danilovgrađanin, vozio sa 1,23 promila alkohola
-
Partner program portala VD1 дан ranijeCapital u Danilovgradu na dvije lokacije: „Želimo da rastemo zajedno sa našim sugrađanima“




