Tehnologija
Nova Windows nadogradnja donosi novi način pretraživanja fajlova

Oduvijek na sukobljenim stranama, fanovi Microsofta i Applea imali su razloge da budu ljubomorni jedni na druge. Doduše, više fanovi Windowsa na korisnike Apple računara. Dva su jednostavna razloga za tim. Prvi je hardver, koji nikako ne mogu pobediti, a drugi je opcija Spotlight Search. Ovo drugo izgleda da će biti obrisano sa liste uskoro, prenosi pcpress.
Pretraga u Windowsu uvek je bila lošija od one na Apple računarima. To će se izgleda uskoro promeniti, jer nam kao nova nadogradnja za Windows 10 dolazi alat pod nazivom PowerToys Run. Iako je objavljena u utorak i u najranijoj fazi razvoja je, ova funkcija preti da suštinski menja način korišćenja Windowsa.
Ovaj alat predstavljen je na Microsoft Build godišnjem događaju za programere. Održana je onlajn putem prvi put od kada se održava, zbog epidemije Korona virusa. Ostali alati koji su predstavljeni tiču se Office-a i nekih ispravki za Edge pretraživač. Da se vratimo na novi alat koji nam je bitan.
Nova alatka za pretragu se pojavljuje na sredini vašeg ekrana, sa velikim poljem upita. Pokreće se pomoću prečice Alt-Space i neverovatno je brza u pronalaženju datoteka, programa i drugih stavki. Upoređujući sa sadašnjim pretraživačem u Windowsu, besramno je brža. Instalira se kroz GitHub, zajedno sa zasebnim .NET Core programom, okvirom na koji se pokreće PowerToys i drugi softver otvorenog koda.
Microsoft ima zamisao da PowerToys Run učini impresivnim, toliko da bude lansirni box za gotovo svaku vrstu upita. Ostaje da se vidi koliko će se to u praksi i ostvariti, deluje obećavajuće!
(pcpress)
Tehnologija
Postavljen novi rekord u prenosu podataka putem optičkog kabla

Danski naučnici su uspeli da prenesu podatke brzinom od neverovatnih 1,84 petabita u sekundi — skoro dvostruko više od globalnog internet saobraćaja u istom intervalu, prenosi Open Balkan Magazin.
To obara prethodni rekord za prenos podataka korišćenjem jednog izvora svetlosti i optičkog čipa od jednog petabita u sekundi. I da stavimo ovu količinu podataka u perspektivu, petabit je jednak milionu gigabita. Jedan gigabit, ili 1.000 megabita, je otprilike najveća brzina preuzimanja koju novac može da kupi za većinu domaćinstava.
1 gigabit (Gb) je jednak 125 megabajta (MB), tako da gigabitna mreža koja nudi brzinu od 1 Gbps može da prenese 125 megabajta podataka u sekundi.
Da bi postigli ovaj zadivljujući podvig, istraživači sa Tehničkog univerziteta Danske (DTU) i Tehnološkog univerziteta Chalmers su koristili prilagođeni optički čip koji može da koristi jedno infracrveno svetlo tako što ga deli na stotine različitih frekvencija koje su ravnomerno raspoređene. Zajedno su poznati kao frekventni češalj. Svaka frekvencija na češlju može diskretno da zadrži podatke modulacijom talasnih svojstava svetlosti, omogućavajući naučnicima da prenesu daleko više bitova od konvencionalnih metoda.
Ilustracija
Čip je tu
U studiji o radu objavljenoj u časopisu Nature Photonics, naučnici opisuju kako su preneli 1,84 petabita u sekundi „dummy“ podataka preko 7.8km optičkog vlakna dok su koristili 223 kanala talasne dužine u frekventnom češlju. Prema naučnicima, za prenos podataka takvim brzinama pomoću komercijalne opreme bilo bi potrebno preko hiljadu lasera. Za ovaj eksperiment, koji je koristio najsavremeniji čip, bio je potreban samo jedan.
„Ono što je posebno u vezi sa ovim čipom je to što proizvodi frekventni češalj sa idealnim karakteristikama za optičke komunikacije“, rekao je Viktor Tores Kompani, šef istraživačke grupe i profesor u Chalmersu, u saopštenju za javnost. „Ima veliku optičku snagu i pokriva širok propusni opseg unutar spektralnog regiona koji je interesantan za napredne optičke komunikacije.
Ilustracija, Optičke mreže
Skaliranje tehnologije
Koliko god da je nova brzina obaranja rekorda vrtoglavo brza, istraživači kažu da su tek počeli i veruju da su brzine do 100 petabita u sekundi moguće.
„Razlog za to je što je naše rešenje skalabilno“, objasnio je glavni autor studije i profesor DTU Leif Katsuo Oksenlove. „I u smislu stvaranja mnogih frekvencija i u smislu razdvajanja frekventnog češlja u mnogo prostornih kopija i zatim optičkog pojačavanja i korišćenja kao paralelnih izvora sa kojima možemo da prenosimo podatke.“
Iako su napori istraživača pokazali da je to moguće, još uvek treba dokazati da je to praktično. Ali Oksenlove veruje da rešenje njegovog tima može učiniti prenos podataka mnogo efikasnijim, ostavljajući na taj način „manji klimatski otisak“.
Tehnologija
CBF apeluje: Čuvajte se internet prevare

Crnogorskom bezbjednosnom forumu se više građana Danilovgrada ali i Podgorice obratilo povodom prijema sumnjivih mejlova sa konotacijom sudskih poziva.
“Na više mejl adresa građana Danilovgrada i Podgorice je danas i u prethodnom periodu stigla pošta sa nazivom sudskog poziva i potpisom izvjesnog Dalibora Jurića. Naime, ovakvi maejlovi predstavljaju pokušaj internet prevare gdje se koristi ime osobe koja zaista postoji a najčešće se koriste imena lica koja obnašaju neku od funkcija kako bi prevara izgledala uvjerljivije, a u ovom slučaju je iskorišteno ime načelnika sektora međunarodne policijske saradnje Uprave kriminalističke policije Republike Hrvatske.
Koriste se zastrašujuće konotacije da je lice koje prima mejl osumnjičeno za krivična djela povezana sa seksualnim prestupništvom nakon čega prevarant pristupa finansijskom izrabljivanju žrtve. Crnogorski bezbjednosni forum je jutros podnio prijavu Odeljenju bezbjednosti Danilovgrad pod brojem 74-239/227744 koju potpisuje direktor CBF-a mr Mitar Radonjić, kako bi nadležni organi preduzeli jere i aktivnosti iz svoje nadležnosti. Ovim putem apelujemo na građane da se čuvaju internet prevara, da instaliraju provjerene antivirus programe, da sumnjive mejlove ne otvaraju i da svaki sličan slučaj prijave nadležnim organima.'”, stoji u saopštenju CBF-a.
You must be logged in to post a comment Login