Connect with us

Društvo

Novi portal Vlade, brža i lakša pretraga sadržaja

Portal Vlade Crne Gore gov.me od danas je dostupan na novoj platformi, a kako su istakli u Vladi, potrebe građana stavljaju u prvi plan, sa naglaskom na reorganizaciju ključnih sadržaja i implementaciju kvalitetne navigacije i pretrage na nivou cijele platforme.

Objavljeno

on

Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija je, u saradnji sa Generalnim sekretarijatom Vlade i kompanijom “Fleka” razvilo je novi portal Vlade u skladu sa najboljim praksama vodećih digitalnih platformi vladinih institucija u svijetu (Velika Britanija, EU i dr.) i predstavlja prvu fazu projekta, koja obuhvata i portale 12 ministarstava.

“Portal predstavlja glavni komunikacioni kanal Vlade i ministarstava i pružiće potpuno novo korisničko i vizuelno iskustvo, koje se ogleda u unicifiranom onlajn nastupu ministarstava i organa državne uprave. Struktura i sadržaj portala su takvi da su potrebe građana, medija, NVO i privrede stavljene u prvi plan i cijela struktura organizovana je oko životnih oblasti, umjesto oko administrativne organizacije samih institucija, uz mogućnost direktne komunikacije sa građanima, kroz posebno dizajniranu kontakt formu.

Nova platforma, dakle, ne podrazumijeva da je građanin upoznat sa internom organizacijom i nadležnostima javne uprave, već kreće od njegovih potreba, trudeći se da korisniku pomogne da na lakši način pronađe traženu informaciju ili uslugu”, navodi se u saopštenju Vlade.

Kako ističu, mobilno iskustvo je postalo važnije kod krajnjih korisnika, pa je platforma u potpunosti optimizovana za mobilne uređaje, sa mogućnošću selektivnog prikaza sadržaja zavisno od platforme.

Na portalu su jasno istaknute elektronske usluge koje organi državne uprave pružaju građanima na portalu www.euprava.me.

Poboljšana pretraga

Jedna od glavnih zamjerki na prethodnu platformu je bila vezana za otežano pronalaženje materijala na sajtu Vlade. Novi portal pruža bolje korisničko iskustvo, bržu i lakšu pretragu sadržaja, kao i bolju interakciju Vlade sa građanima, medijima i NVO sektorom.

Primjer pretrage sa sugerisanim relevantnim rezultatima Primjer pretrage sa sugerisanim relevantnim rezultatima

Kao svojevrstan vid vizuelne unikatnosti Portala Vlade na digitalnim kanalima, za potrebe portala, namjenski je licenciran font Brioni Sans, hrvatskog tipografa Nikole Đureka.

. .

U odnosu na prethodnu platformu, unaprijeđena je i transliteracija, tako da prelaskom na ćirilicu, određeni sadržaji gdje je to smisleno mogu biti zadržani u izvornom, latiničnom obliku.

. .

Po prvi put je obezbijeđena puna primjena standarda pristupačnosti preporučena Zakonom o elektronskoj upravi, kao i mogućnost čitanja sadržaja. Portal ispunjava uslove e-pristupačnosti i implementiran je poseban meni za poboljšanu pristupačnost sadržaja sa kontrolom kontrasta, veličine slova, razmaka teksta, animacija, zatim vizuelnim vodičem za lakše čitanje, naglašavanje linkova, kompatibilnost sa čitačima ekrana kroz strukturiranost stranica, kao i poseban font koji omogućava lakše čitanje osobama sa disleksijom.

. .

Prvo ozvučenje sajta na crnogorskom jeziku

Za potrebe ove platforme, po prvi put je napravljeno studijsko snimanje audio sekvenci na crnogorskom jeziku, koje uz mašinsko učenje služe za generisanje zvučnog zapisa bilo kojeg teksta na portalu. Sada, klikom na dugme “Pročitaj mi”, korisnici mogu preslušati sadržaj članka.

. .

Konstantno unapređenje kvaliteta informacija i usluga

Od početka godine redakcije svih ministarstava predano rade na sadržajima novog Portala Vlade. Portal se konstantno upotpunjuje dodatnim sadržajima, a uveliko se radi i na dopuni verzije na engleskom jeziku. Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija će otpočeti aktivnosti na drugoj fazi projekta koja podrazumijeva prelazak ostalih organa uprave na novu platformu.

. .

Portal omogućava i prijavu problema i sugestija u dnu većine stranica, te pozivamo sve građane, medije i NVO da kroz davanje povratnih informacija, doprinesu unapređenju kvaliteta i sadržaja portala, kao i korišćenju svih funkcionalnosti koje ova platforma nudi.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Društvo

Pravo građana na odlučivanje: Može li lokalna bez mjesne samouprave?

Autor je predsjednik Savjeta mjesne zajednice Spuž i projektni koordinator u Centru za razvoj nevladinih organizacija

Objavljeno

on

By

Petar Knežević

Ministarstvo javne uprave je 31. maja 2024. godine stavilo na javnu raspravu nacrt Zakona o lokalnoj samoupravi. Glavna novina novog Zakona jeste uvođenje asimetrične decentralizacije kroz propisivanje statusa grada, koji jedinica lokalne samouprave može dobiti ispunjavanjem kriterijuma razvoja. Uz status grada, jedinica lokalne samouprave preuzima i niz nadležnosti iz oblasti koje pripadaju Vladi predškolsko obrazovanje, primarna zdravstvena zaštita, prostorno planiranje i socijalna zaštita.

Izrada novog Zakona, kojem je prethodila i izrada Analize funkcionisanja sistema lokalne samouprave u Crnoj Gori, je takođe prilika da se revidiraju i ostale odredbe.

Za razvoj demokratije izuzetan značaj predstavljaju prilike koje se otvaraju građanima da direktno utiču na donošenje odluka. Ovaj način učešća, koji se ne vezuje za njihovo biračko pravo da biraju svoje predstavnike u državnoj i lokalnoj zakonodavnoj vlasti, nazivamo participativna demokratija.

People stood in a queue, patiently waiting for their turn to participate in the voting process.

Ilustracija

Participativna demokratija se naročito naglašava na lokalnom nivou, gdje građani zadovoljavaju većinu svojih potreba i ostvaruju osnovna prava. Samim tim, Zakon o lokalnoj samoupravi ima priliku da, definisanjem načina na koji građani imaju pravo da učestvuju u donošenju odluka, stvori sve preduslove za podizanje nivoa učešća građana, samim tim, i kvaliteta donesenih odluka, osjećaja vlasništva i uključenosti građana u javne poslove.

Derogiranje mjesnih zajednica?

Mjesne zajednice predstavljaju najniži nivo upravljanja, te važnu kariku koja služi kako bi donosioci odluka imali uvid u potrebe i želje građana u vezi pitanja koja se direktno ili indirektno odnose na njih. Nacrt Zakona o lokalnoj samoupravi predlaže da mjesna zajednica može imati od 50 do 4000 stanovnika. U praksi, to bi značilo da bi MZ Spuž morala da se razdvoji na dvije mjesne zajednice, imajući u vidu da trenutno broji 4001 stanovnika. Ovo ograničenje u broju nije potkrijepljeno nijednom preporukom ili zaključkom analize.

Nadalje, nacrt Zakona propisuje da su organi mjesne zajednice predsjednik MZ i zbor. Ovom odredbom se negira sama suština trenutno jedinog organa – Savjeta MZ – da bude predstavničko tijelo, u kojem će se voditi računa o odlučivanju u dogovoru među raznovrsnom grupom stanovnika, uzimajući u obzir starost, pol, mikrolokalitet iz kojeg dolaze. Ako se bira samo jedna osoba da vodi mjesnu zajednicu, postavljaju se dva pitanja: da li jedna osoba ima kapaciteta da na volonterskoj osnovi izvršava sve obaveze i organizuje aktivnosti na adekvatnom nivou, i da li će jedna osoba moći jednako da se stara o uvažavanju interesa svih građana, naročito u većim mjesnim zajednicama. Sa druge strane, zbor ne može ni u teoretskom niti praktičnom smislu biti organ. Zbor je oblik neposrednog učešća građana, propisan kao takav članom 275, dok se u praksi ne može očekivati sazivanje zbora češće od jednom godišnje, što nije dovoljno za konstantnu involviranost građana u donošenje odluka.

Mjesna zajednica Spuž

U članu 248 nacrt Zakona propisuje da mjesna zajednica donosi godišnji program rada. Umjesto na godišnji ciklus, fokus mora biti stavljen na dugoročno djelovanje. Zakon mora propisati obavezu mjesnih zajednica da izrade Plan razvoja, čiji rok neće biti ograničen na tekuću godinu, imajući u vidu da se mnogi procesi koje mjesna zajednica započinje mogu trajati više godina, poput planiranja velikih infrastrukturnih projekata.

Zakon takođe mora prepoznati potrebu mjesnih zajednica za finansijskom podrškom svojim aktivnostima. Iako članovi Savjeta nemaju naknadu za svoj rad u Savjetu, niti rade ovaj posao sa tim ciljem, veći dio aktivnosti ima troškove. Za pokrivanje tih troškova mjesne zajednice se obično oslanjaju na ograničena sredstva iz budžeta Opštine i donacije. Uspostavljanje sistema finansiranja mjesnih zajednica na osnovu predloženih aktivnosti, sa obavezom da o istim izvještavaju i pravdaju Opštini, bi doprinio razvoju mjesnih zajednica u skladu sa njihovim potrebama. U praksi, mjesne zajednice bi jednom ili više puta godišnje mogle da predlože Opštini više aktivnosti koje će realizovati, uz predlog potrebnog budžeta, te bi javne finansije bile trošene za zadovoljavanje osnovnih potreba građana na mjesnom nivou.

Institut „slobodna stolica“, kroz koji predstavnici nevladinih organizacija mogu učestvovati u raspravama u skupštini Opštine bez prava odlučivanja, je takođe predviđen ovim zakonom. Nasuprot trenutnom rješenju, institut „slobodna stolica“ bi trebalo otvoriti i za predstavnike mjesnih zajednica, naročito kada se raspravlja o pitanjima od značaja za tu mjesnu zajednicu. Na taj način, građani bi mogli, preko svojih predstavnika u Savjetu mjesne zajednice, uticati na donošenje odluka u lokalnom parlamentu.

Osim mjesne zajednice, građani imaju pravo i na direktno učešće u donošenju odluka, koristeći jedan od mehanizama: inicijativa, građanska inicijativa, zbor građana, referendum (mjesni i opštinski), peticija, predlog i žalba. Iako je najavljen fokus na mehanizme direktnog uključivanja građana u donošenje odluka, ovaj dio Zakona je ostao nepromijenjen.

Iako se Zakonom postavila osnova ovih mehanizama, Opštine rijetko naprave konkretne korake kako bi ove mehanizme aktivirali. Ono što nedostaje Zakonu u ovom dijelu jesu mogućnosti koje prate razvoj tehnologije i obrasce ponašanja ljudi u 21. vijeku. Prije svega, ovo se odnosi na aktivnije korišćenje tehnologije za elektronsko predavanje podnesaka, kao i elektronsko praćenje aktivnih podnesaka.

Za korišćenje nekih od mehanizama, poput građanske inicijative, potrebno je da se sakupi određeni broj potpisa građana. Vlada i Skupština Crne Gore već imaju funkcionišući sistem e-peticija putem kojeg građani mogu elektronski potpisati peticiju. Uvođenjem sličnog mehanizma za mehanizme učešća u vršenju javnih poslova na lokalnom nivou, građanima bi bilo višestruko olakšano da se izjasne i doprinesu donošenju odluka u interesu svih građana.

 

Osim olakšavanja korišćenja ovih mehanizama, moramo osigurati da nadležni organi ne ignorišu podnesene akte, već da odgovore na svaku podnesenu inicijativu, bilo prihvatajući ili odbijajući, i u skladu sa istom pokrenu odgovarajuće postupke. Kaznene mjere za odgovorna lica za neizvršavanje već propisanih mjera bi mogle doprinijeti primjeni ovih odredbi.

Imajući u vidu da se lokalnim samoupravama ostavlja na diskreciju da definišu način funkcionisanja zbora građana, dolazi se u situaciju da građani na razni način imaju pristup ovom mehanizmu. Neke opštine definišu da pravo učešća imaju građani koji stanuju u toj mjesnoj zajednici, dok neke dozvoljavaju i vlasnicima nepokretne imovine u toj mjesnoj zajednici, a koji ne stanuju u istoj, da učestvuju na zborovima. Opština Danilovgrad definiše da su to „građani sa područja za koje se zbor saziva“. Nameće se pitanje ko su ti građani, i na koji način utvrđujemo to? U skladu sa uporednom praksom iz Evrope, ovo pravo bi trebali ostvarivati građani koji imaju prebivalište ili boravište u toj mjesnoj zajednici, to jest građani koji su svoj život (trajno) vezali za to mjesto.

Vezivanje pravo participacije za posjedovanje nepokretne imovine vuče korijene u feudalnom društvu, kada su odlučivali isključivo zemljoposjednici. U praksi, to može značiti da osoba koja ima imovinu u 15 raznih mjesnih zajednica, odlučuje u svima, te samim tim, ima 15 puta više prava na odlučivanje od pojedinca bez imovine ili sa imovinom u samo jednoj mjesnoj zajednici.

 Uključivanje osoba koje nisu državljani Crne Gore a koji stanuju na teritoriji date mjesne zajednice u ovaj opseg je važno iz više razloga. Stranci koji legalno borave u Crnoj Gori, i koji su trajno vezali svoje živote za Crnu Goru u jednakoj mjeri doprinose javnim prihodima – plaćaju PDV, poreze i doprinose na lični dohodak, porez na nepokretnost i sve ostale propisane dažbine. Jedna od potreba stranaca jeste da se integrišu u naše društvo. Učešće u donošenju odluka je jedna od ključnih pretpostavki da se stranci integrišu i osjete uključenim u život zajednice. Na ovaj način se upoznaju sa oblicima donošenja odluka koji vuku korijenje vjekovima unazad, poput zbora građana.

U mnogim razvijenim demokratskim državama, poput Danske, Norveške, Finske, Nizozemske, Španije, Švedske i drugih, stranci koji borave u toj državi imaju pravo učešća na lokalnim izborima. Na ovaj način stranci imaju priliku da se integrišu u društvo i obogate život u zajednici, često donoseći sa sobom i kreativne ideje koje će unaprijediti život svih građana.

Prije donošenja važnih odluka, poput donošenja Zakona o lokalnoj samoupravi, mora prethoditi detaljna analiza trenutnog stanja i potencijalnih rješenja. Analiza funkcionisanja sistema lokalne samouprave u Crnoj Gori, koju je izradilo Ministarstvo javne uprave, ne analizira u dovoljnoj mjeri pitanje direktnog učešća građana u donošenje odluka na lokalnom nivou kroz mjesne zajednice ili direktne mehanizme. Samim tim, na osnovu Analize nacrt Zakona ne može dati odgovarajuće rješenje za smisleno uključivanje građana u donošenje odluka. Analiza mora detaljno razmotriti koji su uzroci i posljedice ovog problema, i u skladu sa tim donijeti odgovarajuće zaključke i preporuke. Samim tim, dolazimo u zatvoreni krug: da bismo propisali efektivne mehanizme učešća građana, potrebno je da građani učestvuju u donošenju Zakona. Kada jednom izađemo iz tog kruga, i kada mehanizmi budu skrojeni po mjeri građana, ulazimo u pozitivnu povratnu spregu.

Nastavite čitanje

Društvo

Izložba Matice crnogorske „13. jul 1941 – Godine prkosa i ponosa“ otvorena u školi „Vuko Jovović“ u Danilovgradu

Danas smo se okupili kako bismo odali počast onima koji su, vođeni hrabrošću i ljubavlju prema slobodi, ustali protiv okupatora i postavili temelje antifašističke borbe, poručeno je juče na otvaranju izložbe „13. jul 1941 – Godine prkosa i ponosa“ u osnovnoj školi „Vuko Jovović“ u Danilovgradu.

Objavljeno

on

By

Foto: Matica crnogorska

Izložbu je Matica crnogorska priredila povodom jubileja, 80 godina Trinaestojulskog ustanka i prilagodila učeničkom uzrastu. Autori izložbe su Adnan Prekić, Jadranka Selhanović, Ivan Ivanović i Danilo Ivezić.

Tokom otvaranja izložbe kojoj su prisustvovali Veso Popović, predsjednik Ogranka Danilovgrad MC; Danka Barović, poslovni sekretar MC i Dragan Mitov Đurović, generalni sekretar SUBNOR-a, istaknuto je da u Crnoj Gori 13. jul nije samo datum, već simbol našeg nepokolebljivog duha i zajedništva.

– Tog dana, narod Crne Gore je ustao protiv tiranije, pokazujući svijetu da je sloboda vrednija od svega. Ustanici su svojim djelima zapisali stranice istorije koje ćemo vječno pamtiti i prenositi budućim generacijama. Izložba pred nama nije samo retrospektiva događaja, već i podsjetnik na snagu jedinstva i hrabrosti. Fotografije, dokumenti i svjedočanstva pričaju priču o ljudima čija je borba bila ispunjena prkosom prema nepravdi i ponosom zbog pripadnosti narodu koji nikada nije klonuo pred izazovima – poručili su iz škole uz zahvalnost Matici crnogorskoj.

01-DGD-13-jul

– Ovaj poklon omogućava da duh Trinaestojulskog ustanka živi među našim đacima, podsjećajući ih na vrijednosti koje su oblikovale našu istoriju. Ovi panoi će biti dragocjen izvor znanja i inspiracije za sve buduće generacije učenika, podstičući ih da cijene slobodu i pravdu za koju su se naši preci borili – rekli su iz škole „Vuko Jovović“.

Đacima i njihovim nastavnicima se ovom prilikom obratio i sekretar Saveza boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, organizacije koja baštini tradiciju narodnooslobodilačke borbe, i član Matice crnogorske, Dragan Mitov Đurović. On je podsjetio da 10 vjekova crnogorske istorije ima na stotine i hiljade značajnih datuma.

02-DGD-13-jul

– Od Tuđemila preko Vučjega dola i Grahovca, pa da se prisjetimo i ovih svježih datuma, Neretve, Sutjeske… Kažem svježih zato što nije tako davno bio Drugi svjetski rat, kada su među jugoslovenskim i crnogorskim partizanima posebno mjesto zauzeli borci sa područja Danilovgrada na ratištima širom zemlje. Među tim značajnim datumima zasigurno je najvažniji u novijoj istoriji Dan ustanka crnogorskog naroda za koji je, rekli su vam to sigurno vaši predavači istorije, Žan Pol Sartr rekao da može služiti na ponos narodima Evrope, a možemo dodati: i na ponos svim narodima u Crnoj Gori. Stoga Matica crnogorska, koja na najbolji način baštini tradiciju svih naroda u Crnoj Gori, ovom izložbom želi da podsjeti, želi da ona bude živi opomenik da je 13. jul 1941. bio i ostao naš svijetli datum. A toga datuma valja se sjetiti i zbog čovjeka čije ime nosi vaša škola, zbog velikog heroja i junaka, prosvjetnog radnika Vuka Jovovića čijim su stazama nauke otišli kasnije u poslijeratnoj izgradnji mnogi mladi ljudi – rekao je Đurović i dodao da je Crna Gora je zemlja koju valja voljeti i valja čuvati.

– Jer Crnogorci su, zapisano je, jedini narod na planeti koji nikad nije trgovao svetim parčetom zemlje koji se zove domovina – rekao je Đurović.

Učenicima i gostima obratila se i direktorica škole Mirjana Keković. U okviru svečanog programa hor OŠ „Vuko Jovović“ je izveo pjesmu italijanskih partizana „Bella ciao“, učenici su recitovali poeziju Mire Alečković, Konstantina Simonova i Desanke Maksimović, a promovisana je i knjiga „Kako rastu krila“ crnogorske književnice Tamare Senić koja predaje Muzičku kulturu u ovoj školi.

Nastavite čitanje

Facebook

Najčitanije