By Rezultati ankete portala „Volim Danilovgrad“, u kojoj je učestvovalo 112 građana, pokazuju da stavovi o radu mjesnih zajednica nijesu jedinstveni. Odgovori su stigli iz 13 mjesnih zajednica, dok za Danilovgrad III i Gostilje u ovoj anketi nije bilo odgovora.
Važan podatak za razumijevanje rezultata ankete jeste i činjenica da rad Savjeta nije moguće mjeriti samo utiskom građana ili brojem riješenih problema na terenu.
Prema podacima iz sistema Hermes, odnosno elektronske pisarnice Opštine Danilovgrad, koje smo dobili od Sekretarijata za lokalnu samoupravu, od reizbora novih mjesnih zajednica do danas ukupno je evidentirano 546 zahtjeva koje su Savjeti mjesnih zajednica uputili opštinskim službama.
Mnogo više predloga stiglo je od mjesnih zajednica na javnim raspravama ali i putem arhive ali zbog funkcionisanja Hermes sistema svi zahtjevi još uvijek nisu evidentirani u elektronskoj statistici
Najviše zahtjeva evidentirano je iz Danilovgrada I – 71, zatim Jelenka – 67, Gorice i Kosova Luga po 59, Vražegrmaca 41, Novog Sela 32, Spuža i Orje Luke po 30, dok su ostali Savjeti imali između 3 i 27 evidentiranih zahtjeva.
Sam broj zahtjeva, međutim, ne znači automatski da je isto toliko problema konačno riješeno. Za sada ne postoji objedinjeni podatak o tome koliko je od 546 obraćanja u potpunosti realizovano, koliko ih je u proceduri, koliko je planirano, a koliko nije prihvaćeno.
Upravo zato je važno posmatrati koliko Savjeti rade i obraćaju se institucijama, ali i koliko građani vide i prepoznaju rezultate tog rada.
Prosječna ocjena rada Savjeta 2,76
Od 111 učesnika koji su dali ocjenu, prosječna ocjena rada Savjeta iznosi 2,76.
Međutim, raspodjela ocjena pokazuje da se učesnici ankete nijesu grupisali oko sredine. Čak 46 njih dalo je ocjenu 1, dok je 34 dalo ocjenu 5. Ukupno je 59 učesnika, odnosno nešto više od polovine onih koji su odgovorili na pitanje, dalo ocjenu 1 ili 2, dok je 45 ocijenilo rad Savjeta sa 4 ili 5.
Više je onih koji su nezadovoljni radom Savjeta
Takva raspodjela upućuje na to da građani imaju veoma različita iskustva sa svojim mjesnim zajednicama.
Dok dio učesnika smatra da Savjeti rade dobro i da ih treba pustiti da nastave istim putem, drugi imaju utisak da nijesu dovoljno aktivni, da nijesu dostupni ili da se njihovi problemi ne rješavaju.
Komunikacija je još slabije ocijenjena
Prosječna ocjena komunikacije Savjeta sa građanima iznosi 2,70.
Na ovom pitanju 52 učesnika dala su ocjenu 1, dok je 36 dalo ocjenu 5. Ukupno 62 učesnika dali su ocjenu 1 ili 2, a 45 ocjenu 4 ili 5.
U otvorenim odgovorima često se ponavljaju zahtjevi za češćim sastancima, obilaskom terena, dostupnijim Savjetima, većim brojem informacija i javnim predstavljanjem njihovih aktivnosti. Iako je jedan dio Savjeta često pozivao na sastanke građani su se rijetko i u malom broju odazivali sastancima.
Jedan od učesnika predlaže da se „svakog mjeseca javno okupe mještani i da se javno priča o budućim investicijama mjesne zajednice“, dok drugi traži „više komunikacije između mještana i lokalne samouprave“.
Bilo je i pohvala na račun Savjeta koji koriste društvene mreže i druge kanale za informisanje građana.
60,9 odsto učesnika smatra da se njihovi problemi ne zastupaju dovoljno
Na pitanje da li se problemi njihove mjesne zajednice dovoljno zastupaju pred Opštinom, odgovor je dalo 110 učesnika.
Da je odgovorilo 43, odnosno 39,1 odsto, dok je Ne odgovorilo 67 učesnika, odnosno 60,9 odsto.
Ovaj rezultat je posebno važan kada se uporedi sa administrativnim podacima Opštine o 546 upućenih zahtjeva.
On ne znači da Savjeti nijesu pokretali pitanja pred Opštinom. Naprotiv, broj evidentiranih obraćanja pokazuje da je takvih aktivnosti bilo dosta.
Ali anketa pokazuje da značajan dio građana ne doživljava to zastupanje kao dovoljno uspješno ili dovoljno vidljivo.
Drugim riječima, građaninu nije najvažnije samo da li je zahtjev poslat, već šta se nakon toga dogodilo: da li je problem riješen, da li je projekat planiran, da li je obezbijeđen novac i da li je građanin dobio povratnu informaciju.
Gotovo polovina učesnika nije dovoljno upoznata sa radom Savjeta
Na pitanje o informisanosti o radu Savjeta, 109 učesnika je dalo odgovor.
Veoma dobro ili uglavnom dobro upoznato je 49 učesnika, odnosno oko 45 odsto.
Sa druge strane, 51 učesnik, odnosno oko 47 odsto, kaže da je malo ili nimalo upoznat sa radom Savjeta, ili čak ne zna da li njihova mjesna zajednica ima aktivan Savjet.
Ako Savjeti imaju stotine službenih obraćanja i učestvuju u procesima planiranja, javnim raspravama i kandidovanju infrastrukturnih projekata, a gotovo polovina učesnika ankete nije dovoljno upoznata sa tim radom, onda očigledno postoji prostor za bolju komunikaciju i vidljivost rezultata.
Putevi, rasvjeta, voda i komunalni problemi ostaju u vrhu prioriteta
Kada su građani otvoreno pitani koji su najveći problemi i šta bi trebalo da budu prioriteti, najčešće se pojavljuju putna infrastruktura, asfaltiranje i održavanje lokalnih puteva, javna rasvjeta, vodosnabdijevanje, kanalizacija, odvođenje atmosferskih voda, čistoća, komunalni red i uređenje javnih prostora, što se ujedno poklapa i sa rezultatima prethodne ankete o radu lokalne saouprave u prethodne tri ipo godine.
U nekim odgovorima posebno se pominju trotoari, bezbjednost pješaka, dječja igrališta, parking, prevoz učenika, sadržaji za djecu i omladinu, ali i potreba za većim učešćem građana u donošenju odluka.
To pokazuje da građani Savjete uglavnom posmatraju kroz vrlo konkretna pitanja svakodnevnog života.
Za većinu njih krajnji pokazatelj uspjeha nije broj održanih sastanaka ili poslatih dopisa, već činjenica da li je put asfaltiran, da li postoji rasvjeta, da li voda može da se koristi, da li je riješeno pitanje otpada ili je uređen prostor za djecu.
Ipak, u anketi ima i vrlo konkretnih pohvala
Među odgovorima se mogu pronaći i brojni pozitivni primjeri.
Građani su pohvaljivali angažovanje predsjednika i članova Savjeta, komunikaciju sa građanima, brzo reagovanje prema Opštini, organizovanje radnih akcija i istrajnost u rješavanju problema.
Pominju se i konkretni rezultati, poput uređenja pojedinih prostora, kontejnera, igrališta, radnih akcija, održavanja naselja, kao i realizacije putne infrastrukture.
Jedan učesnik navodi da je kod njegovog Savjeta „od kad je došao novi predsjednik, vidi se boljitak“, dok drugi pohvaljuje „inicijative i istrajnost u pokretanju, realizaciji i praćenju aktivnosti za rješavanje problema i poboljšanje kvaliteta života“.
Posebno su izražene pohvale za pojedine predsjednike Savjeta, što pokazuje da postoje sredine u kojima građani jasno prepoznaju ko ih zastupa i za šta taj angažman vezuju.
Od zahtjeva do investicije – najvažnije pitanje koje ostaje otvoreno
Podaci koje imamo otvaraju i drugačiju perspektivu.
Prema informacijama dostupnim za rad novih Savjeta, njihov angažman nije se svodio samo na slanje dopisa. Pojedini Savjeti učestvovali su na javnim raspravama, kandidovali infrastrukturne predloge, a dio tih predloga je realizovan, dio je u fazi planiranja, dok je dio ušao u strateška razvojna dokumenta Opštine Danilovgrad.
Kroz rad pojedinih Savjeta, prema informacijama koje imamo, u prethodne tri i po godine došlo je i do infrastrukturnih ulaganja vrijednih nekoliko miliona eura. Lokalni put L6, glavna ulica u Spužu, asfaltiranja u mjesnim zajednicama, Novom Selu, pokretane izrade projektne dokukmentacije za mnoge projekte koji će se realizovati u 2026. i 2027. godini.
Šta zapravo pokazuje anketa?
Na osnovu odgovora, čini se da problem nije moguće svesti na pitanje da li Savjeti rade ili ne rade.
Jedan dio građana jasno prepoznaje trud, inicijative i konkretne rezultate. Drugi dio nije dovoljno upoznat sa radom Savjeta ili smatra da njihovi problemi nijesu dovoljno zastupljeni.
Zbog toga se kao jedan od glavnih zaključaka nameće jaz između aktivnosti Savjeta i percepcije građana o toj aktivnosti.
Ako je tokom mandata upućeno 546 zahtjeva, učestvovalo se na javnim raspravama i dio infrastrukturnih predloga doveo do konkretnih ulaganja, onda je sljedeće pitanje još važnije: koliko su ti rezultati vidljivi građanima i koliko građani znaju šta je njihov Savjet tražio, šta je Opština odgovorila i dokle je određeni projekat stigao?
Upravo bi veća transparentnost, češće informisanje i jasna povratna informacija o svakom važnijem zahtjevu mogli biti način da se razlika između stvarnog rada i percepcije dodatno smanji.
Napomena
Anketa portala „Volim Danilovgrad“ predstavlja rezultate među učesnicima ankete i nije reprezentativno istraživanje javnog mnjenja svih stanovnika Danilovgrada. Rezultate zato treba posmatrati kao pregled stavova i iskustava ljudi koji su učestvovali u anketi.
Comments