Kultura
U Danilovgradu projekcija dokumentarnog filma „Ova dobra zemlja“
Dugometražni dokumentarni film „Ova dobra zemlja“, reditelja Vladimira Perovića, biće prikazan u utorak, 22. septembra, u 19 časova, u JU Centar za kulturu Danilovgrad. Ulaz je slobodan.
Prije projekcije, novinar i publicista Dragan Mitov Đurović razgovaraće sa rediteljem Vladimirom Perovićem o filmu, njegovim junacima i višegodišnjem procesu nastanka ovog ostvarenja. Nakon projekcije biće organizovan razgovor sa autorom, tokom kojeg će publika imati priliku da postavlja pitanja i podijeli svoje utiske.
Film „Ova dobra zemlja“ donosi autentične priče ljudi iz crnogorskih planinskih krajeva, njihovu svakodnevicu, razmišljanja, životnu mudrost i neraskidivu povezanost sa prostorom u kojem žive. Kroz upečatljive likove, njihov jezgrovit govor i impresivne pejzaže Crne Gore, film istražuje iskonsku vezu čovjeka i planine, govoreći o trajanju, dostojanstvu i posebnom etosu brđanina.

Govoreći o ideji iz koje je film nastao, Perović navodi da su presudne bile riječi jednog od junaka njegovog ranijeg dokumentarnog ostvarenja.
„A kad se u mom filmu ‘Žeđ kamenog mora’ (2007) nepismeni starac, u bestragiji krša, gorko našalio: ‘Ova dobra zemlja i ova dobra voda nas su – upropastile! Da njig nije bilo, i mi bi kâ i drugi pošli u svijet za boljijem životom!’, te njegove riječi, duboko odjeknuvši u meni, bile su inicijalna kapisla za film ‘Ova dobra zemlja’“, kazao je Perović.
Paradoks sadržan u riječima starca postao je polazište za filmsko promišljanje o ljudima koji opstaju u surovom prirodnom okruženju, pronalazeći u njemu, uprkos tegobama, ljepotu, smisao i životnu mudrost.
„Ova dobra zemlja“ oblikovana je kao kaleidoskop lica, pejzaža i priča, dramaturški povezanih u čvrstu cjelinu. Junaci filma govore o svakodnevnim poslovima i životnim rutinama, ali i o svijetu, trajanju, smislu postojanja i čovjekovom mjestu pod nebom. Za razliku od uobičajenih medijskih prikaza sela, u kojima dominiraju propadanje, starost i zapuštenost, Perović u prvi plan stavlja trajanje, nadvremenost i veličinu čovjeka u njegovom prirodnom okruženju.
Film je nastajao tokom dvije godine na brojnim lokacijama širom Crne Gore, od Boke, Orjena i Lovćena, preko Kučkih planina, Sinjavine, Pive i Morače, do Hajle, Prokletija i Hridskog jezera. Spektakularni predjeli nijesu samo pozadina životnih priča već njihov sastavni dio i snažno svjedočanstvo o prirodnoj ljepoti Crne Gore.
Pojedinačne priče iz filma toliko su snažne, likovi upečatljivi, a pejzaži atraktivni da neke od njih mogu živjeti i kao zasebni kratki dokumentarci, namijenjeni televizijskom prikazivanju, festivalima i autorskim večerima.




