Žale se i pacijenti i ljekari: Žalila nam se i pacijentkinja koju smo zatekli u holu podgoričkog Doma zdravlja. Kaže da ima određene promjene na mozgu koje joj proizvode glavobolje.

“Bila sam kod izabranog doktora, koji mi je dao uput za neurologiju, neurolog je rekao da moram obavezno da uradim magnetnu rezonancu. Onda sam morala da se vratim kod izabranog doktora kako bih dobila uput za konzilijum koji odobrava magnetnu rezonancu. Sa tim uputom sa otišla na komisiju koji izgleda tako da dobijete papir sa faksimilima tri ljekara i odete do jedne sobice u kojoj jedan čovjek sva tri potpisa napiše pred vama i za to platite 6,80 eura. Onda se opet vratite kod izabranog ljekara koji vam zakaže magnetnu rezonancu. Kad dobijem jednog dana rezultate ponovo moram da idem kod izabranog ljekara koji će me uputiti neurologu”, ispričala je ona za naš portal.

Kaže da joj nije jasno zašto neurolog ne može da napiše uput za magnetnu rezonancu.

“Prije nekoliko godina postavljeno je pitanje opravdanosti postojanja konziljuma za magnetnu rezonancu jer je praksa pokazala da odobre preko 90 odsto zahtjeva specijalista…Baš se pitam da li i koliku nagnadu dobijaju ljekari za rad u kobajagi konzilijumu”, kaže ona iznervirano.

Ipak, ima i onih koji tvrde da elektronsko zakazivanje zavisi od ambulante do ambulante.Na primjer, priča nam jedan pacijent, ako idete kod endokrinologa bićete primjeni tačno na vrijeme, za razliku od neurologa u KCCG u kojem se čeka tri ili četiri sata jer sve preglede zakazuju u isto vrijeme. Pa, kad dođete na red.

U Ministarstvu zdravlja kažu da rade sve kako bi se sistem unaprijedio, te da sugestije imaju i jedni i drugi – izabrani ljekari i specijalisti.

“Želimo da ljekarima na primarnom nivou omogućimo veću dostupnost termina i učinimo sistem elektronskog zakazivanja specijalističkih pregleda još efikasnijim, a sve u korist naših pacijenata. Još jednom naglašavamo da je jedna od ideja zakazivanja pregleda na ovaj način proistekla iz potrebe dostupnije zdravstvene zaštite. Nećemo dozvoliti da pacijenti iz udaljenih opština dolaze do KCCG samo da bi zakazali pregled. Na taj način ne cijenimo ni njihovo vrijeme, ni  zdravstveno stanje u kojem se nalaze, niti finansijska sredstva koja treba da pokriju troškove tog putovanja”, navode iz Ministarstva zdravlja u odgovorima za Portal Analitika.

Tvrde da je sistem uz podršku svih činilaca unutar sistema  može savršeno da funkcioniše i da bude isključivo na zadovoljstvo pacijenata.

“Napominjemo da on podrazumijeva i dobru organizacionu šemu i dobar menadžment u zdravstvenim ustanovama sekundarnog i tercijarnog nivoa”, navode u Ministarstvu.

U Sindikatu doktora nijesu željeli da pričaju na ovu temu, uz neformalno obrazloženje da se čeka sastanak sa Ministarstvom kako bi pokušali da nađu neko rješenje.

Sindikat tvrdi da ima problema: U Savezu Sindikata kažu da su uočili nekoliko problema.

“Vrijeme koje se odvaja za pregled pacijenata je jako kratko. Za deset minuta se ne može svako pregledati, pacijent koji treba da se svuče, da mu se uradi EKG, izmjeri pritisak, napravi pregled. Za desetak minuta se ne može uraditi. Vrijeme zakazivanja da se vrati na 15 minuta“, kazala je dr Ljiljana Krivokapić za Portal Analitika.

Kaže i da je pitanje da li je baš svaki uput za specijalistu opravdan i ukazuje da naši specijalisti dnevno, umjesto 15 pacijenata koliki je standard u Evropi, pregledaju i do 30 pacijenata. Odavno se ukazuje da izabrani ljekari ne treba samo da pišu recepte i da za sve i svašta šalju pacijente kod specijalista. Takođe, mjesecima se već putem call centra pokušava prevazići problem koji se javio odmah nakon što je počelo da se primjenjuje elektronsko zakazivanje- da mnogi ne dođu na zakazani pregled.

Ministarstvo pokušava da riješi problem: „U periodu od 15.06.2018.godine do 28.01.2019 uspjeli da  ostvarimo preko 40 hiljada poziva ka pacijentima. Oni su nam u 1.647 slučajeva rekli da  ne žele taj termin, tako da su ti termini bili na raspolaganju ljekarima na primarnom nivou. Njih 3.308  nakon tri poziva se  nije odazvalo ovom servisu i oni su skinuti iz baze podataka i ti termini su se ponovo našli na raspolaganju ljekarima na primarnom nivou. Ono što nam je jako važno jeste da smo ponudili još jednu opciju, a to je da kad pacijent dobije termin i dobije uput, a sljedstveno našim lokalnim karakteristikama želi da ostvari pregled ranije uspije da ostvari svoj pregled ranije, on donese svoj uput i nakon što se ukuca taj broj uputa, sistem ga opet skida sa spiska zakazanih pacijenata i na taj način smo ostvarili novih 5.500 pregleda. Ukupno je na ovaj način otkazano 10.455 pregleda, što znači da su ljekari na primarnom nivou imali značajnu količinu specijalističkih pregleda na raspolaganju”, navode u Ministarstvu zdravlja.

No, da bi došli do specijaliste prije toga morate doći do izabranog doktora. Zakazivanje se vrši isto elektronskim putem.

Zanimljivo je objasniti kako to izgleda ovih dana kada vam je dijete recimo bolesno i ima visoku tempraturu. Podrazumijeva se da kada ukucate u servis danima nema slobodnog termina. Onda odete kod izabranog pedijatra i čekate satima sa bolesnim djetetom, kojem u međuvremenu temperaturu spuštate po pretrpanim bolničkim hodnicima. Pojedini ginekolozi slobodan termin imaju tek nakon mjesec ili dva, neki i duže. Ako je baš hitno, čekate satima na pregled.

Stara je priča da nema dovoljno pedijatara na ovolikom broju djece u Podgorici, a da ginekolozi dnevno pregledaju i do 60 žena.

Zakazivanje kod izabranog doktora i ginekologa u konačnom je odgovornost Fonda zdravstva. U toj instituciji ističu da u  tehničkom dijelu i dijelu korisničkog servisa nema nedostataka.

“Ono što je bitno za pravilno funkcionisanje ovog servisa jesu precizno unešeni planovi rada od strane zdravstvene ustanove. Jer, ako nije ispoštovan taj preduslov, građani će putem servisa dobiti dezinformacije o radnom vremenu i slobodnim terminima kod svog izabranog doktora”, navode iz Fonda.

Što god bili razlozi –  premalo doktora, loša organizacija, elektronski i ostali sistemi, jedno je sigurno – pacijentima to ama baš ništa ne znači.

Izvor: Portal Analitika

Autor: Vesna Rajković Nenadić