Mjesta i znamenitosti
Reportaža: Do Pješivački, Donji Lug, Ržišta
Mjesta i znamenitosti
Njegoševa staza do Manastira Ostrog
Iznad vražegrmačkog sela Mandići nalazi se ozidana staza koja vodi do najvećeg pravoslavnog svetilišta u Crnoj Gori, Manastira Ostrog.
Njegošev put ka Ostrogu ili „Njegoševa staza”, kako se ponegdje i danas u narodu naziva, išla je sa Orje Luke na Drenovšticu, zatim preko Zete iznad izvorišta Oboštice, potom brdima kroz mjesta Ribnjak, Mandići, Rošca, Sreta, Dolovi i Donji manastir.
Staza je na brojnim mjestima degradirana ili presvučena slojevima asfalta i betona.
Ipak u dijelu Vražegrmaca ostaje očuvana iako bi se trebalo poraditi na njenom uređenju.
“Njegoševa staza” predstavlja samo jedan od turističkih potencijala vražegrmačkog kraja.
Vražegrmački kraj godinama unazad bilježi uvećanu turističku ponudu uprkos lošoj putnoj infrastrukuri i nedostatku redovnog vodosnabdijevanja.
Sa unapređenjem putne i komunalne infrastrukture ovog kraja, Opština Danilovgrad može doprinijeti ubrzanom razvoju lokalnog preduzetništva.
Društvo
Landža – park koji je poklonila priroda
Kod nas, s obzirom na klimatske uslove, ekološke performanse terena, te često neplanske urbane politike (usljed koje su stradale zelene površine pri izgradnji novih gradskih naselja) najčešće imamo parkove koje je čovjek podigao.
Pamtimo parkove koje je inicirao Kralj Nikola (Cetinje, Bar, Podgorica), te parkove na primorju koje su baštinili naši pomorci, ali i parkove i park šume koje su u tadašnjoj Jugoslaviji pošumljavali građani i inženjerijske jedinice JNA.
S druge strane, parkovi koje nam je priroda poklonila, mnogo su ređi. Parkovi, na primjer u Podgorici su parkovi nastali pošumljavanjem i brižnom kultivacijom površina. I na njihovom primjeru se vidi volja da se ozeleni novi urbani prostor, ali i potreba za zelenilom. S druge strane, postoje slučajevi kao u mnogim većim gradovima gdje su upravitelji poštedjeli šumu, projektujući je kao budući zeleni prostor velikog grada.
Dakle, parkovi koje je priroda davno dala na dar, a čovjek samo malo intervenisao, prilagodivši nepristupačan šumski teren današnjem čovjeku čineći ga upotrebljivijim parkovskim prostorom. Takve parkove možemo sresti u državama nasledicama velikih imperija gdje su šume, odnosno lovišta carskih porodica prenamijenjene u gradske parkove.
London, Berlin, Beč samo su neki od prikaza poštovanja autentičnog ambijenta.
Slučaj parka koje priroda nudi na dar imamo uz sami centar Danilovgrada, na prostoru Landža koji se nalazi na meandru rijeke Zete. Idealan prostor za park: zelene i vodene površine, višegodišnje drveće već prirodno podignuto među koje se mogu smjestiti infrastruktura za rekreaciju i slobodno vrijeme.
Prostor koji jednog dana može biti idealan model naučne labaratorije ili učionice na otvorenom u kojem đaci i studenti mogu sticati nova znanja o gradskim ekosistemima, u suživotu grada i prirodnog područja. Takođe, ovaj gradski raj bi lako uticao na transformaciju najbližih djelova grada, te omogućio adaptaciju obekata u nove poslovne prostore ili jednostavno podigao kvalitet življenja u neposrednoj blizini, što bi imalo i pozitivne ekonomske implikacije a Danilovgrad bi definitivno ostao “grad muzej prirode”.
- Društvo3 дана ago
Društvo za uzgoj, zaštitu i lov divljači i riba Danilovgrad širi mrežu hranilica širom lovišta
- NVO Sektor3 дана ago
Projekat “KompostirajDG” privukao veliko interesovanje: Preko 200 domaćinstava se prijavilo za učešće
- Servisne informacije3 дана ago
Isključenja struje u Danilovgradu za 22.04.
You must be logged in to post a comment Login