Međunarodni sporazum o očuvanju evropskih populacija slijepih miševa (EUROBATS) zaključen je 1991. godine. EUROBATS štiti 51 evropsku vrstu slijepih miševa putem zakona, edukacije, mjera očuvanja i međunarodne saradnje sa članicama Sporazuma i sa onima koje se još nisu pridružile. Sporazum pruža okvir saradnje za očuvanje slijepih miševa širom Evrope, sjeverne Afrike i Bliskog istoka.

Belma Šestović, NVO Wildlife Montenegro

Belma Šestović iz NVO Wildlife Montenegro kazala nam je da je ovaj datum jako bitan, da se još jednom podsjetimo koliko je očuvanje populacija slijepih miševa bitno za zdravu životnu sredinu. Kako ističe Šestović Crna Gora, kao jedna od potpisnica tog sporazuma, ove godine obilježila je drugu evropsku noć na sasvim nov način – ukazujući na jedinstvenu muziku koja je nastala od prirodnih zvukova slijepih miševa.

Prošle godine je Evropska noć slijepih miševa u Crnoj Gori obilježena izložbom fotografija, a ove godine nastala je prva pjesma/džingl i spot sa pravim zvukovima slijepih miševa.

Šestović se zahvalila Stivi studiju – Stefanu Pantoviću i Milanu Mijajloviću iz portala Volim Danilovgrad koji su omogućili da ideja koju je imala ugleda svjetlost dana.

Slijepi miševi – kreativni izazov

-Za vrijeme prvog talasa koronavirusa jedan stariji kompozitor, iz inostranstva, je takođe snimao slijepe miševe u obližnjoj pećini, i koristio te zvukove kao semplove za elektronsku muziku ali je mijenjao njihov prirodni ton, bliže rečeno, deformisao ga, da bi se uklopio u elektronski beat. Ja sam imao želju i uspio sam da iskoristim nativne zvuke slijepog miša, njihov prirodni beat, bez promjena tonaliteta ili uklapanja. Ta dva poznata slučaja su zabilježena da se koristio zvuk slijepog miša za svrhu kreiranja muzike, priča nam Stefan Pantović iz Studia Stivi inače frontmen spuškog benda Parampaščad.

Stefan Pantović, Studio Stivi

Pantović ističe da je rad na ovom projektu trajao ukupno sat-dva vremena, ali razvijanje ideje i konstantno razmišljanje o istoj je trajalo sigurno ozbiljna dva mjeseca, prije nego se sklopila ideja u glavi i prenijela u zvuk, tako da konkretni rad, kako kaže Stefan i nije bio težak, jer je jasno znao šta će u tom trenutku.

Rad na stvaranju muzike je bio naporan za živce i mozak, dok se ideja nije rodila. Vjerovatno čovjek koji se ne bavi muzikom i ne shvata koliko je teško napraviti pjesmu od zvuka slijepog miša, koji je pretežno perkusivan ili u drugom slučaju visokofrekventan zvuk, koji i ne prija ljudskom uhu, ali uspio sam da imitiram prirodno okruženje i stvorim psihoakustiku, da slijepi miševi i pleme uz bongose i šejkere pjevaju zajedno, zadovoljan je ipak na kraju Pantović.

Zajednica slijepih miševa u Crnoj Gori nije ugrožena

Prije svega slijepi miševi su u evolutivnom smislu jedini leteći sisari a u ekološkom smislu su prirodni regulatori brojnosti noćnih insekata. Postoje razne vrste širom svijeta, tačnije preko 1300 vrsta. Evropske populacije regulišu brojnost noćnih insekata dok postoje i vrste koje se hrane nektarom, voćem pa su neizostavna karika oprašivanja i rasijavanja sjemena mnogih biljaka koje čovjek koristi, ističe za portal VD Šestović.

Kad su u pitanju populacije slijepih miševa u Crnoj Gori Šestović ističe da nemamo još uvijek dovoljno podataka da bi smo znali stanje za sve 32 vrste. Ono što znamo je da smo kao država bogati u diverzitetu slijepih miševa ali i da imamo pećine od evropskog značaja. To su pećine u kojima je nastanjen veći broj jedinki pa tako imamo populacije od 5000 jedinki u jednoj pećini. Svakim danom otkrivamo nova staništa. Imamo potencijal da registrujemo još par novih vrsta za Crnu Goru. Za sada populacije nisu ugrožene.

Očuvanje slijepih miseva je dugotrajan proces, mnogo radimo na edukaciji što formalnoj tako i neformalnoj. Raduje me da građani polako mijenjaju svijest kad je u pitanju ova grupa sisara. Često dobijam pozive da su primijetili slijepog miša i kako da mu pomognu ili prosto šta da urade. Takođe imamo i par gradjana kojima slijepi miševi zive u potrovljima ili u šupljinama fasada i koji su odlučili da im ne oduzimaju taj prostor. S druge strane dosta često smo na terenu i trudimo se da registrujemo što više vrsta na raznim područjima, zaključuje Šestović.

Spuški studio upisao preko 500 muzičkih projekata

Stivi Studio je ozbiljna produkcijska kuća sa više od 500 projekata iza sebe, tako da nam nije stran rad za NVO sektor, muzika je muzika, zvuk je zvuk, on ne bira je li muzičar ili NVO sektor u pitanju, osim što pretežno iz NVO sektora nemaju potpun dojam o muzici pa su im ideje smiješne, ali da, pored naših umjetnika i muzičkih klijenata, Stivi radi i sa NVO sektorom, državnim sektorom, nacionalnom televizijom, ministarstvima itd..

Za konkretan projekat kreiranja muzike za Drugu evropsku noć slijepih miševa u Crnoj Gori Pantović se najviše odlučio jer, kako kaže, njegov mozak ima tu kompetativnu narav sam prema sebi.

-Ako mi neko kaže, može li pjesma od zvukova slijepog miša, iako znam da je preteško, moj mozak će prihvatiti posao, jer ne želi da zna da nešto ne može u muzici. Mislim da ću morati polako da ga sputavam da prihvata sve što mu se ponudi , jer ipak dan mi traje 24h i prekratak mi je često da postignem da uradim toliko muzike, zaključuje Pantović za VD.