By 
Crna Gora ulazi u reformu sistema lokalne samouprave putem nacrta novog Zakona o lokalnoj samoupravi koji se trenutno razmatra. U fokusu reforme su, pored ostalog, i mjesne zajednice, čiji je značaj prepoznat kao ključni element u unapređenju participacije građana u lokalnim poslovima. Nacrt zakona donosi nekoliko ključnih novina i promjena u odnosu na prethodnu regulativu, a njihove potencijalne prednosti i nedostatke treba pažljivo analizirati.
Osnivanje mjesnih zajednica
Jedna od ključnih novina u nacrtu novog zakona je konkretizacija broja stanovnika potrebnih za osnivanje mjesne zajednice. Prema članu 246, nova mjesna zajednica može imati između 50 i 4000 stanovnika. Ovaj okvir cilja na povećanje pristupačnosti i fleksibilnosti u osnivanju mjesnih zajednica, omogućavajući manjim i većim zajednicama da formalizuju svoje postojanje. Nasuprot tome, stari zakon nije definisao numeričke granice, što je moglo rezultirati neujednačenom praksom osnivanja.
Ono što može problematizovati dalji rad mjesnih zajednica je trenutno postojanje onih koje imaju više od 4000 stanonika. Na poslednjem popisu, koji se sproveden krajem 2023. godine, MZ Spuž ima 4001 stanovnika što u kontekstu rada mjesnih zajednica može predstavljati problem, s obzirom da nije navedeno da one mjesne zajednice koje su ranije osnovane zadržavaju svoj status.
Organizacija i rad mjesne zajednice
Novi zakon precizira organizaciju mjesne zajednice kroz zbor i predsjednika, dok je prethodna regulativa ostavljala više prostora za različite organizacione oblike. Predsjednik se bira na period od četiri godine, čime se osigurava kontinuitet u radu mjesne zajednice. Ova odredba može doprinijeti stabilnosti, ali se postavlja pitanje o mogućnosti ponovnog izbora i potencijalnim rizicima vezanim za dugotrajnu vlast jedne osobe.
Nova izmjena sadrži i određene nedoslednosti sa ranijim zakonom ali i danilovgradskom Odlukom o mjesnim zajednicana. Naime, u novom zakonu zbor prelazi iz statusa mehanizma na kojem građani odlučuju u tijelo koje upravlja mjesnom zajednicom. Ovo za posledicu može imati da mjesnom zajednicom, ako bi se tako definisalo novom Odlukom o mjesnim zajednicom, umjesto Savjeta MZ i predsjednika, upravlja samo predsjednik mjesne zajednice, što otvara mogućnosti za kasnije zloupotrebe i partijska postavljanja čelnih ljudi u mjesnim zajednicama.
Kada se radi o načinu izbora tijela mjesne zajednice (dosadašnji Savjet MZ i predsjednik MZ) prostor je opet ostavljen na buduće Odluke o mjesnim zajednicama.
Finansiranje i autonomija
Članovi 249 i 250 novog zakona detaljno opisuju izvore finansiranja i vođenje registra mjesnih zajednica, što je u suštini slično prethodnom zakonu. Međutim, dodavanje precizne obaveze učešća mjesnih zajednica u javnoj raspravi povodom predloga odluka o budžetu i strateških planova (član 248) predstavlja značajan korak ka većoj transparentnosti i participaciji građana. Ipak, ostaje nejasno koliko će ova odredba biti obavezujuća i kako će se njena implementacija nadzirati. Takođe, u novom zakonu nisu uvedene obavezne konsultacije o izradi nacrta akata koji se kasnije stavljaju na javnu raspravu.
U danilovgradskom budžetu za 2024. godinu, pored svih urgencija i učešća mjesnih zajednica na javnoj raspravi o nacrtu budžeta, planirana su sredstva od 2000€ po mjesnoj zajednici, što, iako predstavlja povećanje u odnosu na 2023. godinu, nije dovoljno za normalan rad mjesnih zajednica. Često dolaze i kritike da se više sredstava izdvaja za rad nevladnih organizacija nego li za rad mjesnih zajednica.
Kao jedno od rješenja može biti određivanje budžetskog procenta koji bi se izdvajao za mjesne zajednice. Ako bi se odlučilo za 3% lokalnog budžeta to bi predstavljalo sredstva od 225 000€ na godišnjem nivou, odnosno 15 000€ po mjesnoj zajednici, umjesto 2 000€, kako je planirano za 2024. godinu. Uz jasno definisane mehanizme transparentnosti i kontrole trošenja sredstava, veći budžeti bi doveli da boljeg rada mjesnih zajednica, lokalne samouprave ali i boljeg učešća javnosti u procesima donošenja odluka.
Potencijalni izazovi i kritike
Iako novi zakon predstavlja korak naprijed ka jasnijoj regulaciji i većem učešću građana, određene odredbe mogu izazvati polemike. Postavljanje granice na maksimalno 4000 stanovnika za mjesne zajednice može ograničiti veće zajednice i njihovu sposobnost da se organizuju u okviru jedne jedinice. Takođe, nova pravila mogu biti previše rigidna za manje i izolovane zajednice, koje možda neće moći lako ispuniti uslove za osnivanje.
Nacrt novog zakona o lokalnoj samoupravi donosi značajne promjene koje bi mogle unaprijediti participaciju građana i transparentnost u lokalnim poslovima u Crnoj Gori. Ipak, uspjeh ove reforme zavisiće od pažljive implementacije i prilagodljivosti zakonskih odredbi stvarnim potrebama različitih lokalnih zajednica. Kritička analiza i javna rasprava tokom ovog procesa ključne su kako bi se osiguralo da novi zakon zaista donese poboljšanja za sve građane Crne Gore.
14. juna na javnoj raspravi u Danilovgradu
Nacrt zakona o lokalnoj samoupravi na javnoj raspravi je mjesec dana. Iz Ministarstva javne uprave navode da će 12. juna biti održan okrugli sto, a predviđene su i onlajn konsultacije.
– Ministarstvo javne uprave će organizovati i stručnu raspravu u petak 14. juna u Danilovgradu. Primjedbe, predloge i sugestije mogu se dostavljati u pisanom obliku Ministarstvu javne uprave, na adresu Rimski trg, putem pošte ili direktno na arhivu Ministarstva – navode iz ovog državnog organa.
Comments