Connect with us

Društvo

Protest protiv izgradnje hidroelektrana

Published

on

Protest protiv izgradnje hidroelektrana

Na inicijativu pokreta Balkan River Defence i uz učešde brojnih domadih i međunarodnih organizacija, organizuje se građanski protest protiv izgradnje hidroelektrana koji de se održati u Bečićima, 7. novembra u 15:00 sati.

Protest de se održati kod hotela Splendid gdje se tada održava Samit o hidroenergiji Balkana i okuplja zagovornike i investitore u razvoj hidroenergetskih projekata. Za sve zainteresovane iz Podgorice de biti organizovan prevoz do lokacije i da rezervišete svoje mjesto posjetite link događaja.

Pozivamo sve građanke i građane, klubove, društva i organizacije da nam se pridruže i zajedno apelujemo na učesnike samita da prestanu da ubijaju naše rijeke. Protestom tražimo i od donosioca odluka da zaustave njihovu dalju devastaciju i ukinu naplatu subvencija preko računa za struju radi izgradnje hidroelektrana.

Na ovaj način pružamo podršku i ohrabrujemo sve koji ustaju u odbranu voda od nezasite gladi malog broja pojedinaca.

Hidroelektrane su širom svijeta prevaziđeni izvori električne energije, i u mnogim razvijenim zemljama se radi na njihovom zatvaranju i rušenju brana. One proizvode zanemarljivu količinu električne energije i nesagledivu štetu: uništavaju ved ugrožene biljne i životinjske vrste riječnih i planinskih ekosistema, povedavaju opasnost od poplava i suša, doprinose alarmantnim klimatskim promjenama i utiču na poljoprivredu od koje opstaju mnoge zajednice u riječnim dolinama.

Rijeke bez brana predstavljaju mogudnost za održivi turizam koji samo koristi resurse i ne uništava ih, a uz to donosi ekonomsku dobit svim članovim društva. Mijenjanjem temperature vode i onemogudavanjem njenog prirodnog prečišdavanja zbog izgradnje vodozahvata i stavljanjem rijeka u cijevi ozbiljno se utiče na njihov kvalitet, pa nam je dostupno sve manje pijade vode, kao da širom planete problemi sa njenom nestašicom ved ne dostižu zabrinjavajude razmjere.

Davanje koncesija pojedincima i na dug vremenski period, stavljamo vodu, koja čini i 70% naših tijela i bez koje nema uslova za život i opstanak, u privatno vlasništvo. To se protivi sa zakonima prirode i osnovnim ljudskim pravima. Zahvaljujudi nedostatku transparentnosti u donošenju odluka nismo svjesni da su stvarni investitori obični građani, jer nam se uništavanje prirode napladuje preko računa za struju koja nam se zatim prodaje po vedim cijenama, a osobe koje su predstavljene kao „investitori“ u svemu ustvari imaju pouzdan izvor prihoda čija iznos zavisi isključivo od količine padavina.

U protestu učestvuju: predstavnici grupe građana iz Berana koja se bori za rijeku Vinicku, Ekološki pokret „Donja Bukovica“, NVO „Sačuvajmo rijeku Komaraču i sve rijeke Crne Gore“, NVO „Ljubitelji prirode“, Centar za zaštitu i proučavanje ptica, Green Home, NVO Naša akcija, OZON, Bokobran, Porat Budva-Pizana, SOS za Montenegro.
Ustavno prva ekološka država u svijetu u vrijeme ozbiljne globalne ekološke krize može i treba da bude primjer kulture održive i harmonične koegzistencije svojih biljnih, životinjskih i ljudskih stanovnika i posjetilaca. U tome treba da vidimo vrijednost, aktivno učestvujemo u njenoj materijalizaciji i tako stvaramo i materijal za izvoz.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Društvo

Raspisana tri tendera za infrastrukturu: Put ka Studenom, sanacija dionice ka Manastiru i Park u Pažićima

Published

on

By

Na sajtu javnih nabavki objavljeni su pozivi za učešće na tenderima za infrastrukturne projekte u Danilovgradu.

Nakon što su završeni pripremni radovi na proširenju puta ka Studenom koji su plod saradnje Opštine Danilovgrad i NVO “Studeno” prije dva dana raspisan je tender koji podrazumijeva sanacija puteva prema Studenom, prva faza, obuhvata sanaciju i asfaltiranje na dionicama Džogulja, Medeze – Popovići, Krstac, krak Studeno i krak Topolovo. Vrijednost postupka: 500.000€.

Prethodne godine sanirano je klizište na saobraćajnici koja povezuje Donji i Gornji Manastir Ostrog. Tender koji je raspisan prije dva dana i ima vrijednost 117.690€ podrazumijevaće nastavak sanacije odnosno drugu fazu rekonstrukcije saobraćajnice.

Tender je raspisan i za izgradnju Parka u Pažićima.

 

Nastavite čitanje

Društvo

Čuda su moguća: Danas je Sveti Vasilije Ostroški

Published

on

By

Srpska pravoslavna crkva i vjernici slave danas Svetog Vasilija Ostroškog – velikog čudotvorca, čije se mošti čuvaju u manastiru Ostrog, u Crnoj Gori.

Pravoslavni vjernici ovog svetitelja poštuju i svetkuju u svim  zemljama, a njegova bezbrojna čuda prepričavaju se širom svijeta.

U manastir Ostrog dolaze ljudi i drugih vjeroispovesti među kojima ima i muslimana koji pred moštima Vasilija Ostroškog traže spas i iscjeljenje od teških bolesti i muka koje su ih zadesile.

Sveti Vasilije Ostroški (Jovanović) rođen je u selu Mrkonjići, Popovo Polje u Hercegovini, u Republici Srpskoj. Odatle je otišao u trebinjski manastir Uspenija Presvete Bogorodice gdje se zamonašio i započeo život podvižnika.

Kao episkop zahumsko-hercegovački i skenderijski živjeo je u manastiru Tvrdošu, služeći pravoslavnoj vjeri i ćuvajući svoje vjernike od turskih svireposti.

Kada su Turci razorili Tvrdoš, Vasilije se preselio u manastir Ostrog, gdje je nastavio podvižnički život i gdje se upokojio 1671. godine u svojoj keliji.

Iz stijene pored koje se upokojio, kasnije je izrasla vinova loza, iako u stijeni nema zemlje.

Život Svetog Vasilija bio je u Bogu i sazdan po Hristu. Kada se Vasilije upokojio njegova kelija bila je obasjana svjetlošću. Tada je narod počeo da dolazi na njegov grob i moli se.

Prema predanju, sedam godina nakon smrti Svetog Vasilija, tadašnjem igumanu manastira u Župi kod Nikšića javljao se često u snu. Jedne noći rekao mu je da dođe u Ostrog i otvori njegov grob. Tako je i uradio, a tijelo Svetog Vasilija našli su očuvano i mirisalo je na bosiljak.

Bio je smatran za svetitelja i još tokom života, a kako je vrijeme odmicalo posle njegove smrti sve više vjernika dolazilo je po utjehu i spas. Sada na Ostrog dolaze i ljudi drugih vjeroispovesti iz raznih krajeva sveta.

Manastir je dobio ime po brdu koje se uzdiže iznad njega i podeljen je na Gornji i Donji Ostrog, gdje vjernici dolaze na poklonenje svetitelju, posebno na paznik Duhova, 50 dana po Vaskrsenju.

Ovaj manastir samo tokom ljeta obiđe oko 300.000 vjernika što ga svrstava u najveće pravoslavno svetilište na području cijele Evrope.

U Gornjem manastiru nalaze se dijve crkvice. Gornja je posvećena Časnom krstu, a druga (donja) Vavedenju Presvete Bogorodice. Gornju je podigao 1605. godine jeromonah Isaija iz sela Popa kraj Nikšića, s blagoslovom mitropolita Vasilija, a živopisana je 1667. godine. Za donju se ne zna tačno kada je sagrađena. Po jednoj verziji narodnog predanja, podigli su je isposnici koji su tu živjeli prije Svetog Vasilija.

Po drugoj verziji, koju je još Vuk Karadžić zabilježio po riječima ostroškog arhimandrita Nikodima Raičevića, crkvu je sagradio mitropolit Vasilije.

I ova je crkvica živopisana, vjerovatno kad i gornja (1667. godine). U njoj počivaju mošti Svetog Vasilija.

Mjesto na kome se nalazi Donji manastir ranije se zvalo Kosjeradići ili Goseradići. Kad je mitropolit Vasilije kupio ovo i nešto od okolnog zemljišta, on je u blizini te crkve podigao ambar i kuću za mlađe, te od svega toga kasnije postade manastir – Donji manastir Ostrog.

U februaru 1942. godine, za vrijeme bombardovanja manastira Ostrog, jedna granata iz brdskog topa njemačkog udarila je u kameni zid iznad Gornjeg manastira, razbila vrata na crkvici Časnog krsta, ali nije eksplodirala.

Granata se od pada razbila na dva dijela. Stručnim ispitivanjem kasnije je utvrđeno da je granata bila sasvim ispravna. Očigledno je da Svetitelj to nije dopustio. Ova granata se i danas čuva u Gornjem manastiru.

Poštovanje našeg naroda prema ovom Božjem ugodniku ogleda se i u podizanju u njegovu čast mnogobrojnih hramova. Posebno je lijep hram podignut svetitelju u njegovom gradu Onogoštu – Nikšiću.

Godine 1935. otvorena je u Beogradu bolnica nazvana po Svetom Vasiliju Ostroškom, a u Crkvi Svetog cara Konstantina i Jelene na Voždovcu čuva se i danas njegov sveti omofor.

Srpska pravoslavna crkva slavi svetog Vasilija Ostroškog svake godine 12. maja (29. aprila, po julijanskom kalendaru).

Nastavite čitanje

Facebook

Najčitanije