Connect with us

Društvo

Rekord čitanosti od početka rada portala Volim Danilovgrad

Published

on

Zabilježili smo rekord u čitanosti od početka rada portala. U poslednjih 30 dana preko 100 000 čitanja!

Mjesec jul takođe bilježi rast a istu tendenciju možemo očekivati i u narednom periodu. Uspjeh za jedan mali, lokalni portal. Ništa ne bi bilo moguće bez vas!


Portal Volim Danilovgrade prvu vijest je, ma kako to iznenađujuće zvučalo, objavio u novembru 2017. godine, tačnije 28. novembra u 19:45h.

Sa skromnih početaka krajem 2017. godine, danas možemo reći da smo najčitaniji portal koji obrađuje teme od lokalnog značaja. Sa isključivim fokusom na aktuelnosti i dešavanja iz Danilovgrada, portal Volim Danilovgrad se svojim djelovanjem svrstao i u društveno angažovane medije, pa putem različitih servisa doprinosi poboljšanju uslova života u našoj Opštini.

Tako u okviru portala imamo više servisa gdje naši sugrađani mogu iskoristiti različite pogodnosti.

“Mapa deponija” – Servis putem kojeg građani mogu poslati lokaciju i fotografije nelegalnih deponija

 

DG-Net, Celijakija.me, Mapa deponija i Kukica samo su neki od naših servisa i doprinosa zajednici

U sklopu redovnih aktivnosti koje sprovode naši članovi, možemo se slobodno pohvaliti i nizom drugih servisa koji su izašli iz naše kuhinje. Neki od njih su nastali kao plod partnerstva, dok su drugi nastali nezavisno.

DG – Net je eko-turistički servis koji je nastao iz projekta NVO 9. Decembar iz Danilovgrada, uz punu tehničku podršku NVO “Rural – Urban”, koja je bila zadužena za kreiranje online servisa koji se nalazi na adresi www.dgnet.volimdanilovgrad.me.

Projekat je podrazumijevao stvaranje niza digitalnih i terenskih servisa od strane članova organizacije, čime  se uspostavio ekološki turistički servis koji je spajanjem različitih krajeva grada preko pješačkih staza imao za cilj promociju prirodnih ljepota i kulturnih znamenitosti opštine Danilovgrad.

Željeli smo ukazati na moguće načine održivog modela turističke ponude  grada .

Mapa deponija

U okriru ekoloških aktivnosti naše organizacije, pokrenuli smo servis lociranja nelegalnih mini deponija i deponija u opštini Danilovgrad.

Na interaktivnoj mapi građani putem jednostavne forme mogu dodati lokaciju deponije.

Ovo je prvi korak ka stvaranju prijatnije sredine za življenje. Nakon lociranja svih deponija očekujemo da nadležne gradske službe porade na uklanjaju ali i kažnjavanju svih koji ne poštuju komunalni red.

MAPA DEPONIJA SE NALAZI NA SLEDEĆEM LINKU

Korona Info

Sa početkom epidemije korona virusa, u martu mjesecu ove godine, kreirali smo podsajt portala Volim Danilovgrad – koronainfo.volimdanilovgrad.me gdje građani Danilovgrada mogu pronaći sve informacije od značaja a tiču se trenutne epidemije korona virusa.

Celijakija.me – Prvi crnogorski portal posvećen celijakiji

Nevladina organizacija NVO “Rural Urban” podržaja je izradu portala www.celijakija.me koji će voditi članovi NVO “Celijakija” iz Podgorice.

Portal je namjenjen prije svega onima koji pate od ovog autoimunog oboljenja ali i osobama koje su zainteresovane za bezglutensku ishranu.

Procjenjuje se da u Crnoj Gori od celijakije boluje oko 2% populacije.

Celijakija je nepodnošljivost organizma na gluten.

To je hronična, upalna, autoimuna bolest tankog crijeva koja nastaje kao posljedica imunološkog odgovora na gluten.

Ostale aktivnosti organizacije, koja stoji iza portala Volim Danilovgrad, možete pogledati na sledećem LINKU

Kukica – Najveći regionalni market rukotvorina i umjetnina

Kukica je nastala kao rešenje problema rukotvoraca koji usled nedostatka vremena ili tehničko-informatičkih znanja nisu u mogućnosti da izlažu i prodaju svoje proizvode.

Iza ove platforme „krije se“ jedna od najvećih zajednica rukotvoraca koja broji više od 900 članova i koja međusobnim pomaganjem svakom članu olakšava prodaju.

Početkom ove godine pokrenuli smo i Danilovgradski oglasnik  koji nudi mogućnost objave  oglasa sa fotografijom i to bez ikakve nadoknade.

NVO “Rural Urban”

NVO “Rural – Urban”  , čiji je sastavni dio i Portal Volim Danilovgrad, radi sa ciljem razvoja socijalnog preduzetništva, unapređenja lokalnih zajednica i položaja njenih stanovnika, očuvanja tradicionalnih vrijednosti i zaboravljenih zanata, promocije online preduzetništva kao i razvoja  i unapređenja lokalnih online medija.

Udruženje će svojim djelovanjem težiti da doprinese:

  • razvoju i afirmaciji principa socijalnog preduzetništva,
  • podizanju nivoa znanja, informisanosti i svijesti o značaju socijalnog preduzetništva,
  • afirmaciji ekonomskih, socijalnih, kulturnih i drugih aktivnosti koji na direktan način doprinose unapređenju lokalnih zajednica u Crnoj Gori sa posebnim akcentom na ruralna područja,
  • promoviše ideje održivog razvoja,
  • radi na unapređenju zaštite životne sredine,
  • radi na promovisanju zdravih stilova života,
  • edukaciji mladih i organizovanju volonterskih aktivnosti,
  • pružanju stručne pomoći ranjivim grupama na tržištu rada kao što su žene, mladi, osobe sa invaliditetom, dugoročno nezaposleni, stari i nekvalifikovani radnici, manjinske i marginalizovane grupe,
  • promovisanju i razvoju online medija i start-up preduzetništva,
  • doprinese očuvanju tradicionalnih vrijednosti i zaboravljenih zanata.

Djelatnosti udruženja su da:

  • vrši istraživanja i analize socijalnih preduzeća,
  • organizuje rasprave, seminare, radionice, škole, edukativne kampove, volonterske aktivnosti,
  • lobira i sprovodi javne kampanje, utiče na kreiranje politika i zakonskih promjena; pokreće i sprovodi aktivnosti i akcije u zajednici u skladu sa promovisanim ciljevima,
  • sarađuje sa poslodavcima, javnim i naučnim ustanovama, školama, fakultetima, istaknutim intelektualcima, zaposlenim u državnim organima, privatnim sektorom i drugim fizičkim i pravnim licima,
  • organizuje donatorske i dobrotvorne skupove i manifestacije,
  • izdaje i promoviše publikacije, časopise, knjige i stručne radove, likovne, muzičke i filmske projekte,
  • pokreće i podržava online medije,
  • sarađuje sa organizacijama iz zemlje, regiona i šire, koje se bave istim ili sličnim djelatnostima.

Portal Volim Danilovgrad je samo jedan od online medija koji su dio NVO “Rural – Urban” mreže. Članovi i prijatelji “Rural Urban” mreže svojim djelovanjem i radom doprinose pozitivnim promjena u društvu dok neki od njih pozitivno utiču i na cijeli region.

Milan Mijajlović, Osnivač portala Volim Danilovgrad

“Zahvaljući predanom i kontinuiranom radu, okupljanju mladih novinara i fotografa sa već stečenim iskustvom na raznim medijima, portal Volim Danilovgrad, prema ocjeni javnosti za kratko vrijeme ispunio je svoj primarni cilj – postati drugačiji; a postao je i omiljeno štivo u svijetu internet medija. Pokazujući originalnost tokom ove dvije godine, radeći nezavisnoobjektivno i politički izolovano, svakodnevno dobijamo sve veću podršku što za rezultat ima više od 50 000 posjeta sa preko 100 000 čitanja na mjesečnom nivou.

Širok spektar vijesti iz Danilovgrada, njegove istorije, kulture i muzike ali i konkretnih aktivnosti na terenu, doveli su portal Volim Danilovgrad na sami vrh ljestvice lokalnih internet portala, koji pored domaćih, ima i pratioce širom svijeta.”


Volim Danilovgrad je bio i ostaće neprofitni medij. To mu je pošlo i polaziće za rukom zahvaljujući samoprijegornom volonterskom radu osnivača i saradnika, kao i dosadašnjoj povremenoj donatorskoj podršci prijatelja i poštovalaca.

Hvala što nas pratite!

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Društvo

Raspisana tri tendera za infrastrukturu: Put ka Studenom, sanacija dionice ka Manastiru i Park u Pažićima

Published

on

By

Na sajtu javnih nabavki objavljeni su pozivi za učešće na tenderima za infrastrukturne projekte u Danilovgradu.

Nakon što su završeni pripremni radovi na proširenju puta ka Studenom koji su plod saradnje Opštine Danilovgrad i NVO “Studeno” prije dva dana raspisan je tender koji podrazumijeva sanacija puteva prema Studenom, prva faza, obuhvata sanaciju i asfaltiranje na dionicama Džogulja, Medeze – Popovići, Krstac, krak Studeno i krak Topolovo. Vrijednost postupka: 500.000€.

Prethodne godine sanirano je klizište na saobraćajnici koja povezuje Donji i Gornji Manastir Ostrog. Tender koji je raspisan prije dva dana i ima vrijednost 117.690€ podrazumijevaće nastavak sanacije odnosno drugu fazu rekonstrukcije saobraćajnice.

Tender je raspisan i za izgradnju Parka u Pažićima.

 

Nastavite čitanje

Društvo

Čuda su moguća: Danas je Sveti Vasilije Ostroški

Published

on

By

Srpska pravoslavna crkva i vjernici slave danas Svetog Vasilija Ostroškog – velikog čudotvorca, čije se mošti čuvaju u manastiru Ostrog, u Crnoj Gori.

Pravoslavni vjernici ovog svetitelja poštuju i svetkuju u svim  zemljama, a njegova bezbrojna čuda prepričavaju se širom svijeta.

U manastir Ostrog dolaze ljudi i drugih vjeroispovesti među kojima ima i muslimana koji pred moštima Vasilija Ostroškog traže spas i iscjeljenje od teških bolesti i muka koje su ih zadesile.

Sveti Vasilije Ostroški (Jovanović) rođen je u selu Mrkonjići, Popovo Polje u Hercegovini, u Republici Srpskoj. Odatle je otišao u trebinjski manastir Uspenija Presvete Bogorodice gdje se zamonašio i započeo život podvižnika.

Kao episkop zahumsko-hercegovački i skenderijski živjeo je u manastiru Tvrdošu, služeći pravoslavnoj vjeri i ćuvajući svoje vjernike od turskih svireposti.

Kada su Turci razorili Tvrdoš, Vasilije se preselio u manastir Ostrog, gdje je nastavio podvižnički život i gdje se upokojio 1671. godine u svojoj keliji.

Iz stijene pored koje se upokojio, kasnije je izrasla vinova loza, iako u stijeni nema zemlje.

Život Svetog Vasilija bio je u Bogu i sazdan po Hristu. Kada se Vasilije upokojio njegova kelija bila je obasjana svjetlošću. Tada je narod počeo da dolazi na njegov grob i moli se.

Prema predanju, sedam godina nakon smrti Svetog Vasilija, tadašnjem igumanu manastira u Župi kod Nikšića javljao se često u snu. Jedne noći rekao mu je da dođe u Ostrog i otvori njegov grob. Tako je i uradio, a tijelo Svetog Vasilija našli su očuvano i mirisalo je na bosiljak.

Bio je smatran za svetitelja i još tokom života, a kako je vrijeme odmicalo posle njegove smrti sve više vjernika dolazilo je po utjehu i spas. Sada na Ostrog dolaze i ljudi drugih vjeroispovesti iz raznih krajeva sveta.

Manastir je dobio ime po brdu koje se uzdiže iznad njega i podeljen je na Gornji i Donji Ostrog, gdje vjernici dolaze na poklonenje svetitelju, posebno na paznik Duhova, 50 dana po Vaskrsenju.

Ovaj manastir samo tokom ljeta obiđe oko 300.000 vjernika što ga svrstava u najveće pravoslavno svetilište na području cijele Evrope.

U Gornjem manastiru nalaze se dijve crkvice. Gornja je posvećena Časnom krstu, a druga (donja) Vavedenju Presvete Bogorodice. Gornju je podigao 1605. godine jeromonah Isaija iz sela Popa kraj Nikšića, s blagoslovom mitropolita Vasilija, a živopisana je 1667. godine. Za donju se ne zna tačno kada je sagrađena. Po jednoj verziji narodnog predanja, podigli su je isposnici koji su tu živjeli prije Svetog Vasilija.

Po drugoj verziji, koju je još Vuk Karadžić zabilježio po riječima ostroškog arhimandrita Nikodima Raičevića, crkvu je sagradio mitropolit Vasilije.

I ova je crkvica živopisana, vjerovatno kad i gornja (1667. godine). U njoj počivaju mošti Svetog Vasilija.

Mjesto na kome se nalazi Donji manastir ranije se zvalo Kosjeradići ili Goseradići. Kad je mitropolit Vasilije kupio ovo i nešto od okolnog zemljišta, on je u blizini te crkve podigao ambar i kuću za mlađe, te od svega toga kasnije postade manastir – Donji manastir Ostrog.

U februaru 1942. godine, za vrijeme bombardovanja manastira Ostrog, jedna granata iz brdskog topa njemačkog udarila je u kameni zid iznad Gornjeg manastira, razbila vrata na crkvici Časnog krsta, ali nije eksplodirala.

Granata se od pada razbila na dva dijela. Stručnim ispitivanjem kasnije je utvrđeno da je granata bila sasvim ispravna. Očigledno je da Svetitelj to nije dopustio. Ova granata se i danas čuva u Gornjem manastiru.

Poštovanje našeg naroda prema ovom Božjem ugodniku ogleda se i u podizanju u njegovu čast mnogobrojnih hramova. Posebno je lijep hram podignut svetitelju u njegovom gradu Onogoštu – Nikšiću.

Godine 1935. otvorena je u Beogradu bolnica nazvana po Svetom Vasiliju Ostroškom, a u Crkvi Svetog cara Konstantina i Jelene na Voždovcu čuva se i danas njegov sveti omofor.

Srpska pravoslavna crkva slavi svetog Vasilija Ostroškog svake godine 12. maja (29. aprila, po julijanskom kalendaru).

Nastavite čitanje

Facebook

Najčitanije