Postoji mnogo ljudi u poslovnom svijetu koji su označeni kao pametni. Međutim, to može imati manje veze s intelektualnim kapacitetom, a više sa socijalnom ili emocionalnom inteligencijom. Na primjer, neko sa jasnim i oštrim uvidom u situacije ili onaj ko dobro procjenjuje smatra se pametnijim od nekoga ko ima i možda više znanja, ali se ne snalazi dobro u realnosti.

Ova vrsta inteligencije, dakle, ne dolazi kroz sticanje više znanja ili stručnosti; postiže se intuicijom, radoznalošću, otvorenošću i integritetom. U većini slučajeva, pametni ljudi koji posjeduju ove kvalitete, takođe donose pametne odluke.

Evo četiri navike pametnih ljudi koje možete razviti kako biste povećali svoj uticaj u društvu:

1. Prihvataju mudrost drugih

Naravno, knjige, webinari, podcastovi, časovi i slično će pomoći, ali pametni ljudi protežu svoje znanje izvan intelektualne potrage. Pametna osoba je dovoljno mudra da upije mudrost drugih, priznajući da ne zna sve. Slijede moto: Ako ste najpametnija osoba u prostoriji, u pogrešnoj ste prostoriji.

Metaforički rečeno, oni sebe vide kao male ribe u velikom jezercu života. Tražiće veze i sastanke kako bi naučili da  rade nove stvari. Ovo uključuje traženje “obrnutih mentora“.

Godinama smo o mentorima razmišljali kao o starijim i iskusnijim mudracima. Ali u digitalnoj eri, pametni ljudi hvataju prednost učenja od obrnutih mentora koji su možda mlađi i manje iskusni, ali su tehnološki upućeniji i znaju šta su trendovi, gdje svijet ide.

Pametni ljudi su otvoreni za nove ideje, a odnose obrnutih mentora koriste kao strategiju rada. Ako ste menadžer, tražite i slušate svoje radnike iz Z generacije, kako biste dobili novi pogled na poslovnu strategiju.

2. Vježbaju samosvijest

Samosvijest vas može upozoriti na to u koje odnose uložiti i od kojih ljudi tražiti savjet. Ako ručaju s nekim ko širi zlonamjerne glasine o drugima, pametni ljudi su dovoljno intuitivni da znaju da su oni sljedeći na njegovoj listi. Odlaze i izbjegavaju izvor toksičnih tračeva.

Takođe su svjesni grupnog razmišljanja na poslu. Grupno razmišljanje je opasno i događa se kada grupa ljudi donosi odluke ili donosi zaključke na osnovu mišljenja većine, obično iz straha od neslaganja ili promjene, umjesto da traži kritičko razmišljanje i različite perspektive. Pametna osoba koristi samosvijest da prepozna ove “crvene zastavice” i izbjegne zamke svake situacije.

3. Intelektualno su radoznali

Albert Ajnštajn je dobro rekao: “Nemam posebnih talenata. Samo sam strastveno radoznao.” Harvard Business Review izvještava da ljudi s višim “koeficijentom radoznalosti” (CQ) stvaraju originalnije ideje, a ovaj “stil razmišljanja” vodi do viših nivoa sticanja znanja tokom vremena. CQ, navodi autor, “je krajnji alat za proizvodnju jednostavnih rješenja za složene probleme.”

4. Oni su izuzetni slušaoci

Aktivno slušanje jedna je od vještina rukovođenja koje se najmanje uči, a ipak se najviše koristi. Kako pokazuju naučne studije, 70 do 80 odsto budnih sati provodimo u nekom obliku komunikacije, a od tog vremena 45 odsto provedemo slušajući.

Iako će mnogi pretpostaviti da su dobri slušaoci, istraživanja pokazuju da je većina nas ipak loša i neefikasna. Kada razgovaramo sa kolegama ili mušterijama 10 minuta, studije kažu da obraćamo pažnju na manje od polovine razgovora. U roku od 48 sati, sve informacije koje smo sačuvali smanjuju se na 25 odsto. Drugim riječima, često razumijemo i zadržimo samo jednu četvrtinu onoga što čujemo.

Pametni ljudi znaju bolje. Oni koriste svoje vještine aktivnog slušanja za rješavanje problema, izgradnju povjerenja i osvajanje srca i umova ljudi.

Inc.com/Investitor