Savjeti

Na vrijeme spriječiti plamenjaču i pepelnicu

Published

4 године ago

05 05 2020 07:04

Ovo je kritičan period za pojavu plamenjače, upravo zbog optimalnih temperatura (20-23ºC) i promjenljivog vremena, sa čestim kratkotrajnim kišama i smjenom kiše i sunca, što stvara idealne uslove za pojavu i širenje ove bolesti

Iskusni vinogradari znaju da je ovo period kada treba obaviti hemijsku zaštitu vinograda kako bi se spriječila pojava plamenjače, jedne od bolesti vinove loze koja može najteže da se odrazi na prinose ili sasvim uništi rod grožđa.

To je u razgovoru za Pobjedu kazala dr Dragana Radunović, doktorka biotehničkih nauka i samostalna savjetnica za zaštitu bilja u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Prema njenim riječima, za borbu protiv ovog oboljenja vinove loze ključna je pravovremena reakcija.

Prije simptoma

Ona podsjeća da se većina zasada vinove loze nalazi u fazi razvoja listova i intenzivnog porasta lastara koji su u prosjeku dužine 15-20 centimetara, a počelo je i diferenciranje grozdova.

– Ovo je istovremeno i kritičan period za pojavu plamenjače, upravo zbog optimalnih temperatura (20-23ºC) i promjenljivog vremena, sa čestim kratkotrajnim kišama i smjenom kiše i sunca, što stvara idealne uslove za pojavu i širenje ove bolesti – kaže naša sagovornica.

Radunović naglašava da je – imajući u vidu štete koje je plamenjača prouzrokovala u prethodnoj vegetaciji, gdje je u mnogim vinogradima potpuno uništila lisnu masu i cvasti i desetkovala prinos – neophodno već ovih dana obaviti hemijski tretman koji će spriječiti ranu pojavu simptoma.

Izostane li pravovremena reakcija bolest će uništiti grozdove

– Posebno je važno, upravo u ovom prvom dijelu vegetacije, spriječiti pojavu simptoma, jer njihova rana pojava utiče na brz razvoj bolesti i tokom cvjetanja i formiranja grozdova, što može značajno oštetiti nadzemnu masu biljke i dovesti do smanjenja ili potpunog izostanka prinosa. U uslovima povoljnim za širenje bolesti potrebno je obaviti bar dva-tri kvalitetna hemijska tretmana do cvjetanja – navodi ona.

Širok je izbor sredstava za zaštitu bilja koji se mogu primijeniti, od preventivnih do sistemičnih.

– Preventivni preparati, kao što su antracol, folpet, mankozeb, dithane i drugi, pružaju zaštitu u periodu od 7 do 10 dana, pod uslovom da nema kiše koja spira preparat. Sistemična sredstva, kao što su acrobat, mical, cabrio top, ridomil, quadris, pergado, folio gold i drugi, pružaju bolju zaštitu od preventivnih jer ulaze u biljno tkivo i štite ga u periodu 10-15 dana. Međutim, ovdje treba naglasiti da u uslovima čestih kiša, sa čestom smjenom kiše i sunca u fazi intenzivnog porasta lišća i lastara, kada imamo stalno novi nezaštićeni prirast, hemijski tretmani moraju biti i češći od preporučenih. Ne treba odlagati hemijski tretman u iščekivanju kiše, već iskoristiti sunčani period između padavina i čim se lišće prosuši obaviti tretiranje – objašnjava Radunović.

Kašnjenje

Savjetuje da istovremeno sa suzbijanjem plamenjače u ovom periodu treba obaviti i hemijsku zaštitu protiv pojave pepelnice, posebno u vinogradima u kojima se ova bolest redovno javlja, gotovo svake godine.

– U našim uslovima pepelnica može čak biti značajnija od plamenjače i nanijeti veće štete, ukoliko se ne spriječi pojava simptoma u prvom dijelu vegetacije. Često se u praksi dešava da ne primijetimo simptome pepelnice na listovima i ne primijenimo hemijski tretman, a onda u povoljnim uslovima za razvoj bolesti iznenada dođe do naglog širenja pepelnice na grozdovima što se negativno odražava na prinos – kaže ona.

Dodaje da se za suzbijanje pepelnice koriste neki od preparata na bazi sumpora (kumulus, thiovit jet, microthiol disperss) koji se primjenjuju u temperaturnom intervalu od 18-28ºC.

– Osim sumpora, može se primijeniti neki od sistemičnih fungicida, kao što su topas, falcon, vivando, collis i drugi. Ova sredstva primjenjuju se istovremeno sa sredstvima za suzbijanje plamenjače – zaključuje Radunović.

Pravila prskanja

Ne treba zaboraviti, podsjeća Dragana Radunović, važnost kvaliteta, odnosno tehnike aplikacije preparata, koji mora biti nanijet ravnomjerno na biljne dijelove i pokriti i naličje listova, u vidu tankog filma koji će spriječiti infekciju.

– Obavezno je korišćenje zaštitne opreme pri tretiranju, a nakon završenog tretmana pravilno odlaganje ambalažnog otpada od pesticida u odgovarajuće obilježene kante – objasnila je Radunović.

Vezani članci

Može vas interesovati:poljoprivreda savjeti spriječiti plamenjaču i pepelnicu vinogradarstvo

Up Next

Baštovanski radovi u maju

Ne propustite

LUK – KAKO SE BORITI SA ŠTETOČINAMA

V D

Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Savjeti

OPASNOST OD KVARENJA VINA

Published

3 године ago

07 10 2021 09:17

V D

Piše: Danijela Zuber, dipl.ing. prehrambene tehnologije

Porastom temperature u podrumu tj. porastom spoljašnje temperature vazduha postoji opasnost od kvarenja vina .Do kvarenja najčešće dolazi ako je tokom tehnološkog postupka proizvodnje vina došlo do nekih propusta- grožđe je bilo lošeg kvaliteta, nijesu se koristila dozvoljena enološka sredstva , faze proizvodnje se nijesu pravovremeno i pravilno odvijale, ukoliko se nije dovoljno vodilo računa o higijeni podrumskih prostorija i sudova.

Temperatura podrumskih prostorija za čuvanje bijelih vina treba da je 10-12°C, a kod čuvanja crvenih vina 11- 15°C.Takođe je važno da temperature u podrumu ne osciluju, nego da se održavaju konstantnim. Dozvoljene oscilacije treba da budu max +/- 2°C.

Vizuelni znaci kvarenja vina su najčešće mutnoća vina i promjene u mirisu i ukusu vina. Prije nego što dođe do kvarenja ,važno je preventivno djelovati i preduzeti sve mjere kako bi vino bilo zdravo, vrhunskog kvaliteta i zadovoljavajućih organoleptičkih osobina.Jedna od mjera je i pravilno i pravovremeno pretakanje vina uz odgovarajuće sumporisanje (dodavanje vinobrana).

Prije sumporisanja preporučuje se da se uradi fizičko hemijska analiza vina kako bi se vidjelo koju tačno količinu vinobrana tj. SO2 treba dodati, kako bi sadržaj SO2 bio odgovarajući.

Nakon pretakanja vina važno je voditi računa o tome da:

– Sudovi budu uvijek puni do vrha i zatvoreni
– Sadržaj sumpor-dioksida(SO2) bude odgovarajući
– Održavamo naprijed navedenu temperaturu u podrumu
– Vino bude zadovljavajućih organoleptičkih osobina

Najčešća kvarenja vina su:

Ciknulost vina

Ciknulost vina uzrokuju bakterije sirćetne kisjeline. Vino na površini dobija bjeličastu ili sivu navlaku i ima povećan sadržaj isparljive kisjeline. Miris i ukus vina su na sirće. Često se ovo kvarenje javlja kod vina kod kojih se proces fermentacije (vrenja) nije pravilno odvijao (ukoliko je došlo do zastoja ili prekida fermentacije).

Preventivna zaštita vina od ovog kvarenja podrazumijeva redovno dolivanje sudova vinom-što manje otpražnjenog prostora u sudovima tj. što manji kontakt vina i vazduha. Dobra higijena sudova i podruma i pravilno i pravovremeno sumporisanje su takođe preventivne mjere.

Ukoliko je došlo do kvarenja ,vrlo je teško popraviti vino. Vina sa nižim sadržajem sirćetne kisjeline mogu se pastrisati ili izvršiti EK filtraciju uz primjenu 5g SO2/100 l. Ukoliko je vino sa višim sadržajem sirćetne kisjeline može se upotrebiti uglavnom za spravljanje sirćeta.

Vinski cvijet

Takođe jedno od čestih kvarenja vina je vinski cvijet . Uzročnici kvarenja su oksidativni kvasci. Manifestuje se pojavom bjeličasto-sive navlake na površini vina . Navlaka se razbija na sitne cvjetiće pa otuda i naziv vinski cvijet.

Ako je kvarenje u početku, miris i ukus vina su nepromijenjeni, ali ako je kvarenje odmaklo dolazi do promjena i u mirisu i ukusu vina.

Kvarenje se uglavnom javlja kod vina sa nižim sadržajem alkohola (<12% ) i kod vina koja su čuvana u otpražnjenim sudovima. Preventivna zaštita podrazumijeva uvijek pune sudove vinom, redovno dolivanje sudova i zaštitu vina od vazduha.

Ukoliko nema vina za dolivanje, što je često slučaj kod naših manjih proizvođača, preporučuje se da se u čistu platnenu vrećicu stavi određena količina vinobrana. Vrećica se vinobranom se zaveže, umoči u vino i učvrsti u prostoru iznad vina kako bi SO2 iz vinobrana spriječio kontakt vina i vazduha.

Ukoliko je kvarenje u početku, može se navlaka oprezno pokupiti i izbaciti iz vina, međutim ako je kvarenje uzelo maha vrši se pasterizacija ili EK filtracija uz jače sumporisanje. Pored ovih kvarenja imamo još manitno-mliječnu fermentaciju, zavrelicu, tegljivost koja se u manjoj mjeri javljaju.

Kako bi se vino zaštitilo od kvarenja važno je da grožđe bude zdravo, da se sve faze tehnološkog postupka proizvodnje vina odvijaju pravilno i pravovremeno, da se koriste dozvoljena enološka sredstva (vinobran tj. SO2,kvasci,enzimi i dr.). Takođe sudovi sa vinom treba da su stalno puni kako bi se spriječio kontakt vina i vazduha.

Higijena sudova i podruma kao i sve opreme i pribora koji se koristi treba da bude na visokom nivou. Temperatura podrumskih prostorija da je odgovarajuća – u toku fermentacije njege i čuvanja vina.

Poštujući sve naprijed navedene preventivne mjere sprečavamo mogućnost kvarenja vina!

Vezani članci

Nastavite čitanje

Savjeti

Raštan – kralj kupusa za Brđane

Raštan je jedna od mnogobrojnih vrsta kupusa. Od ostalih sorti razlikuje se po tome što ne “glaviči”, već “cvjeta”.

Published

3 године ago

05 05 2021 20:00

V D

Piše: Milovan Marković dopisnik portala VD iz Pipera

Prema mišljenju naučnika, za raštan se zna još iz vremena drevnog Egipta, kad su ga tadašnji “šefovi gradilišta”, uz jednu smokvu i čen bijelog luka, davali robovima koji su gradili piramide. U antičkoj Grčkoj smatran je za biljku koju je stvorio sam Zevs, da bude hrana i lijek ratnicima i čuvarima Olimpa.

Zbog brojnih pozitivnih karakteristika (kako po pitanju uslova koje zahtijeva prilikom uzgoja, tako i po benefitima za ljudsko zdravlje), prepoznatljiv je simbol trpeze Brđanskih plemena. Jedan od razloga svakako je i taj što izuzetno dobro podnosi sušu, koja je u Piperima i Bjelopavlićima jako česta i veoma duga.

Naime, u slučaju suše, raštan zaustavlja svoj rast, pa “pera” postaju tvrda i kožasta, da bi nakon kiše, ponovo počeo razvijati nova, kvalitetnija i otpornija. Osim toga, dobro podnosi i niske zimske temperature, do -10 ºC, a neko kraće vrijeme može “izdurat” čak i na -15 ºC.

Foto: Milovan Marković, Stijena Piperska (privatna arhiva)

Obično se sije krajem februara i početkom marta, a u “baštinu” se sadi u aprilu. Drugi ustaljen rok za sjetvu raštana je u julu, a za sadnju krajem avgusta (nakon vađenja krompira), poslije prvih obilnijih kiša. Osim na specijalno predviđenom mjestu u bašti, stari Piperi su praktikovali da ga sade i “po među luka”, s tim, što su onda morali biti obazrivi kad “plijeve” travu iz “lučnjaka” (dok je raštan mlad), kako ga ne bi počupali. Prije sadnje obično su čekali “poladicu” i kišu, kako bi uštedjeli sebi vrijeme na zalivanje, ali i vodu iz “ublova” i “bistijerni”, koje, u ovim posnim i krševitim krajevima, ionako nema dovoljno.

Foto: Milovan Marković, Stijena Piperska (privatna arhiva)

Što se konzumacije tiče, listovi raštana beru se postepeno, dok su još mladi i nježni. Tamnozelena boja i “mesnata pera” znak su da je svjež i spreman za upotrebu. Kada živa u termometru naraste, listovi se “skvrče”, i tada se raštan “podabira”. Taj višak, koji bi inače bacili, idealan je za goveda, koja mnogo vole da ga jedu.

Ovaj “kralj kupusa”, kako ga na Stijeni Piperskoj često zovu, veoma je bogat vitaminima A, C, E, K i B6, vlaknima i bjelančevinama. Takođe, sadrži ogroman broj minerala – gvožđe, mangan, bakar, kalcijum i kalijum, te je stoga odličan za jačanje imuniteta, borbu protiv anemije (malokrvnosti), kao i prevenciju kancera. U narodnoj medicini koristio se i za liječenje reume, tako što su zglobovi i mišići zavijani listovima raštana, da “izvlače bol”.

Od njega se spremaju veoma ukusne salate i još bolja variva, a po tradiciji, najbolja su ona zgotovljena na suvom mesu.

Piše: Milovan Marković
dopisnik portala VD iz Pipera