Connect with us

Društvo

Parkovi – odraz kulture življenja u gradovima

Published

on

Piše: Aleksandar Novović, politikolog

Istoriju nastanka i razvoja parkova možemo posmatrati kao istoriju u kojoj je čovjek stvarao životni prostor za sebe i svoju zajednicu. Stvarajući prostor po svojoj mjeri čovjek je itekako bio na ispitu svog odnosa sa prirodom, s jedne strane osvajajući je, s druge strane uvažavajući je.

Danas imamo velike gradove i metropole i izgleda da je čovjek više potčinjavao prirodu nego joj se povinovao, pa pomenuti džinovski urbani sistemi ni malo ili vrlo malo podsjećaju na nekadašnje životne prostore u kojima je čovjek izgrađivao ljudsku zajednicu. Međutim, jedno je ostalo i danas kao konstanta – potreba za prirodom. A urbana i razvojna politika gradova mora uvažiti taj sociološki i psihološki aspekt života u gradovima. Oduvijek, pa i danas priroda je izvor života za čovjeka i dobar odnos prema njoj danas nazivamo kulturom življenja.

Park prirode Rijeka Zeta, Landža

Parkovi koji su danas obilježja gradova, predstavljaju spomenike kulturi življenja i primjeri svjesnog odnosa čovjeka prema sebi i prirodi. Sačuvati i dizajnirati park u gradu znači podići živi spomenik urbanizmu i stvoriti dokaz umijeća življenja sa prirodom, ali i razumijevanja potreba građana.

Pri planskom razvoju urbanih cjelina, čovjek bi ostavljao vitalne djelove ekosistema na koje se novi grad naslanja. Oni djelovi koji su po sebi već bili karakteristični, bogati biodiverzitetom ili jednostavno lijepi ostavljani su kako zbog vrijednosti po sebi, tako i zbog vrijednosti koje će jednog dana imati za ljude u gabaritnom gradskom kompleksu. Ovakve primjere možemo pratiti u većim gradovima Evrope i svijeta. Za potrebe ovog teksta osvrnućemo se na dva grada centralne Evrope: Nama najbliža Ljubljana, nekad i dio zajedničke jugoslovenske države i grad Beč, jedan od najzelenijih gradova Evrope. Pod uticajem srednjeevropske kulture, arhitekture i urbanizma Ljubljana sačuvala je zelenu cjelinu, danas znanu kao park Tivoli koji decenijama predstavlja veliku rekreativnu i kulturnu zonu grada. U Beču, gradu sa preko 800 parkova, izdvajamo ogromni Prater park površine 6 miliona metara kvadratnih.

Tivoli, Ljubljana

Tivoli Park, Ljubljana Park

Tivoli danas je prepoznat ne samo kao gradski park nego i zaštićeno područje. 1984. godine uredbom je oblast proglašena kao prirodni predio od posebnog značaja. To je veliki ekosistemski kompleks koji obuhvata sami gradski park Tivoli i šumske oblasti Rožnika, brda Šiška i Koseze ukupne površine od 459 hektara. Na površini ovog parka osim sportske i rekreativne infrastrukture nalaze se i kulturni spomenici, ali zoološki vrt, ugostiteljski objekti itd.

Prater park u Beču

Neki podaci govore da u Beču na svakog stanovnika dođe čak 120 kvadratnih metara zelenila, čime se ovaj grad svrstava među najzelenije u Evropi.

Zabavni park Wurstelprater

Prater je velika zelena površina u Beču površine 6 miliona metara kvadratnih. Često, kada se govori o Prateru uglavnom se misli na zabavni park Wurstelprater, međutim ovaj park je fascinatna zelena urbana površina na kojoj se spajaju kultura i arhitektura, tradicija i inovacija.

Građani pored relaksacije, boravka u prirodi mogu svakodnevno i da se edukuju na sa mnogih edukativnih parkovskih tabli. Nekada je zemljište na kome se danas nalazi Prater bilo carsko lovište ali ga Jozef II otvara za javno korišćenje 1766. godine. Park postaje najatraktivniji lokalni prostor za rekreaciju u gradu i mesto na kome ubrzo niču restorani i kafei a zatim i razne druge atrakcije za zabavu poput ringišpila.

Prater, Beč

Veliki gradovi, ali i veliki parkovi

Naravno da veliki gradovi u svom razvoju moraju potčiniti ogromne zelene površine i prirodne ekosisteme i naravno da su se svi suočavali sa tzv racionalnim korištenjem resursa u ekonomski što povoljnijem razvoju. Ali danas možemo da vidimo da veliki gradovi su proporcionalno svojoj površini ostavljali i velike parkove.

U planskom urbanizmu, ako je već neminovno da se priroda sasječe, onda je isto tako nužno donijeti plan da se ostave zelene tačke na više lokacija u budućem gradu. Sjajan i blizak primjer je grad Beč koji ima preko 800 parkova. Ako se neko pita da li su ovi parkovi išli na štetu ekonomskog razvoja i da li su gradovi žrtvovali mogućnost izgradnji spektakularnih poslovnih prostora, hotela, stambenih zgrada, možemo reći da su parkovi investicija u kvalitet života; u zadovoljstvo i zdravlje građana; njihovo kvalitetnije slobodno vrijeme i potrebu za prirodom.

St James Park, London

Urbanističke i razvojne politike gradova su pokazale da ,,gubitak na ekonomskom polju“ znači dobitak na polju humanog življenja.

Danas isti ti parkovi na svojim obodima ili unutar zelenih površina imaju i ugostiteljske objekte, zoološke vrtove, luna parkove, turističke atrakcije. Na kraju, kao što je i Crna Gora u turističkom smislu brendirana kao Divlja ljepotica , tako i mogi veliki gradovi imaju svoje atraktivnosti i i turističke adute upravo u svojim parkovima.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Društvo

Radonjić: Insistiraću ponovo na formiranju Savjeta za razvoj i zaštitu Danilovgrada.

Published

on

By

Mitar Radonjić, magistar bezbjednosti i doktorand javnog prava, izrazio je duboku zabrinutost zbog nedavnog porasta kriminalnih aktivnosti u Danilovgradu. U svojoj  izjavi, istakao je hitnu potrebu za ponovnim uspostavljanjem Savjeta za razvoj i zaštitu Danilovgrada kako bi se adekvatno suprotstavili izazovima bezbjednosti koji sve više pogađaju našu Opštinu.

Radonjić je naglasio da se Policijska stanica OB Danilovgrad svakodnevno suočava sa ozbiljnim krivičnim djelima, uključujući nedavne incidente poput ugrožavanja sigurnosti i pronalazak ilegalnog oružja među građanima. Uz to, istakao je zabrinjavajuće statističke podatke koji ukazuju na porast kriminala, uključujući nedozvoljeno posjedovanje oružja i nasilničko ponašanje.

“Imajući u vidu činjenicu da PS OB Danilovgrad se svakodnevno susreću sa počiniocima težih krivičnih djela poput jučerašnjeg ugrožavanja sigurnosti, poput skorih pronalazaka oružja za uništavanje žive sile sa širokim dejstvom, sa čestim identifikovanjem učesnika u saobraćaju pod dejstvom PAS koliko danas ću poslati urgenciju predsjedniku SO Danilovgrad, predsjedniku Opštine i svim odborničkim klubovima u cilju ponovnog revitalizovanja Savjeta za razvoj i zaštitu grada jer je jasno da u Danilovgradu već postaje problem povećanje krivičnih djela koja su u vezi sa korištenjem PAS ali i povećanim prisustvom nelegalnog oružja među građanima.”, istakao je Radonjić.

Radonjić podsjeća i na inicijativu koju je prije godinu dana uputio tadašnjem predsjedniku SO ali je, kako ističe, to ostalo bez odgovora. Radonjić je podsjetio i na zabrinjavajuće trendove u Daniulovgradu.

“Tokom 2023-će identfikovano je izvršenje 7 krivičnih djela dozvoljeno držanje i nošenje oružja, 1 KD Izazivanje opšte opasnosti, 1 KD nasilničko ponašanje i 1 KD Ubijanje i mučenje životinja dok je po Zakonu o javnom redu i miru identifikovano 73 prekršaja.

Kumulativno gledano, izvršenja KD u Danilovgradu ima nešto manje nego 2022-e godine ali brine činjenica da je postoji veliki broj nedozvoljenog oružja i prisustvo PAS među građanima što je OB Danilovgrad u prošloj godini identifikovano.

Sa tim u vezi, dodatno zabrinjavaju podaci da Odeljenje bezbjednosti, odnosno Sektor kriminalističke policije raspolaže sa svega dva vozila od čega je, kako se navodi u meni dostupnim dokumentima, dotrajalo i tehnički neispravno dok je sistematizacijom predviđeno 9 službenika a oni su raspolagali sa 6 i to sa tehničkim sredstvima koja su poprilično zastarala.”, naveo je dalje Radonjić.

Radonjić ukazuje na potrenu da se sa lokalnog nivoa se pruži jača podrška Upravi policije ali i da svaki relevantni pojedinac sistemski u odnosu na svoju liniju rada preduzme određene aktivnosti kako bi Danilovgrad bio sigurniji ,  a to je, kako ističe, najbolje učiniti kroz ponovno formiranje Savjeta za razvoj i zaštitu lokalne samouprave.

“Potrebno je da se što prije promijeni Odluka o formiranju ovog Savjeta za razvoj i zaštitu lokalne samouprave u Skupštini Opštine na način da se poveća broj članova i da na čelu Savjeta bude predsjednik Opštine, a članovi predsjednik Skupštine Opštine, predstavnici Odeljenja bezbjednosti Danilovgrad sa nivoa inspektora sektora kriminalističke policije, predstavnik Službe zaštite i spašavanja, predstavnik Centra za socijalni rad, predstavnik Doma zdravlja sa nivoa izabranog ljekara, predstavnik Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, predstavnik Komunalne policije sa nivoa komunalnog policajca, predstavnik Crvenog krsta Danilovgrad, predstavnici svih osnovnih škola i danilovgradske Gimnazije, administrator lokalnog Omladinskog Centra, predsjednici svih odborničkih klubova u Skupštini Opštine Danilovgrad i tri predstavnika NVO sektora iz Danilovgrad jer ćemo samo tako uspjeti da se suprotstavimo kao društvo evidentnom porastu društveno-socijalnih anomalija.

Posljednja dešavanja kojima skoro pa svakodnevno svjedočimo u poslednjih mjesec dana, govore u prilog tome da problemu moramo pristupiti sistemski i profesionalno, svako sa svog aspekta djelovanja ali sinergetski jer jedino tako možemo doći do adekvatnog odgovora.

Kako sam prije rekao, prije više od godinu dana sam poslao dopis na koji nije odgovoreno i to me ne raduje i plašim se da donosioci odluka na lokalnom nivou ne razumiju važnost Savjeta za razvoj i zaštitu lokalne samouprave i ovim putem apelujem da zajedničkim snagama učinimo sve da prevencijom adekvatno zaustavimo trend pojave društveno-socijalnih anomalija.”, zaključio je Radonjić.

Nastavite čitanje

Društvo

Raspisana tri tendera za infrastrukturu: Put ka Studenom, sanacija dionice ka Manastiru i Park u Pažićima

Published

on

By

Na sajtu javnih nabavki objavljeni su pozivi za učešće na tenderima za infrastrukturne projekte u Danilovgradu.

Nakon što su završeni pripremni radovi na proširenju puta ka Studenom koji su plod saradnje Opštine Danilovgrad i NVO “Studeno” prije dva dana raspisan je tender koji podrazumijeva sanacija puteva prema Studenom, prva faza, obuhvata sanaciju i asfaltiranje na dionicama Džogulja, Medeze – Popovići, Krstac, krak Studeno i krak Topolovo. Vrijednost postupka: 500.000€.

Prethodne godine sanirano je klizište na saobraćajnici koja povezuje Donji i Gornji Manastir Ostrog. Tender koji je raspisan prije dva dana i ima vrijednost 117.690€ podrazumijevaće nastavak sanacije odnosno drugu fazu rekonstrukcije saobraćajnice.

Tender je raspisan i za izgradnju Parka u Pažićima.

 

Nastavite čitanje

Facebook

Najčitanije