Connect with us

Društvo

Skadarski dub: Najavljena dalja podrška Uprave za saobraćaj

Published

on

Crnogorsko društvo ekologa radi na revitalizaciji šuma skadarskog hrasta na prostoru Bjelopavlićke ravnice. Zahvaljujući razumijevanju Uprave za saobraćaj stablo skadarskog hrasta u Tomaševićima je sačuvano. Brojni crnogorski i regionalni mediji su ovu vijest prenijeli kao sjajan primjer brige prema prirodi. Zahvaljujući požrtvovanosti pojedinaca i razumijevanju Uprave za saobraćaj, neće doći do povrede ovog stabla tokom rekonstrukcije magistralnog puta Danilovgrad – Podgorica.

Crnogorsko društvo ekologa planira podići najmanje 10.000 sadnica ovog hrasta od čega će dobar dio proizvesti zainteresovani građani. Ovih 10.000 sadnica biće zasađene na području Parka prirode dolina rijeke Zete što govori da će sadnice biti posađene širom opštine Danilovgrad i glavnog grada Podgorica.

Skadarski dub u Tomaševićima

Kako građevinski radovi na rekonstrukciji pomenutog puta podrazumijevaju uklanjanje površinskog sloja zemlje koji je optimalan za klijanje žirova skadarskog hrasta, Crnogorsko društvo ekologa se obratilo Upravi za saobraćaj u cilju ustupanja 50 kubnih metara površinskog sloja zemljišta koji se uklanja prije početka pravljenja tampona.

Još jednom, kako su nam u razgovoru naveli iz CDE-a, Uprava za saobraćaj je izrazila interesovanje za podrškom ka planiranim aktivnosti revitalizacije i obnavljanja nizijskih šuma hrasta.

U komunikaciji koju smo imali sa Upravom za saobraćaj izraženo je interesovanje o lokaciji na koju bi predmetna količina zemlje bila transportovana i tom smislu Uprava će kontaktirati Nadzornu službu i izvođača radova.

Jako je pozitivno prepoznavanje potrebe za podrškom ovakvim projektima pogotovo ako se osvrnemo na činjenicu da je područje Park prirode. Imate invenstitora, bez obzira što je u pitanju državna uprava, koji osluškuje potrebe civilnog sektora i lokalnog stanovništva ali i prepoznaje potrebu zaštite i unapređenja prostora, naveli su nam iz CDE-a.

Kako su nam dalje naveli, očekuju konačnu odluku Uprave za saobraćaj.CDE-u vjeruju da će prvobitna komunikacija imati pozitivan epilog. Vidite, nije problem kupiti ili dobaviti negdje tu količinu zemlje – stvar je u tome da je to zemljište najpogodnije za skadarski dub. Imali bismo zemlju iz bjelopavlićke ravnice u kojoj će nicati hrast za koji je ovo područje i prirodno stanište.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Društvo

Raspisana tri tendera za infrastrukturu: Put ka Studenom, sanacija dionice ka Manastiru i Park u Pažićima

Published

on

By

Na sajtu javnih nabavki objavljeni su pozivi za učešće na tenderima za infrastrukturne projekte u Danilovgradu.

Nakon što su završeni pripremni radovi na proširenju puta ka Studenom koji su plod saradnje Opštine Danilovgrad i NVO “Studeno” prije dva dana raspisan je tender koji podrazumijeva sanacija puteva prema Studenom, prva faza, obuhvata sanaciju i asfaltiranje na dionicama Džogulja, Medeze – Popovići, Krstac, krak Studeno i krak Topolovo. Vrijednost postupka: 500.000€.

Prethodne godine sanirano je klizište na saobraćajnici koja povezuje Donji i Gornji Manastir Ostrog. Tender koji je raspisan prije dva dana i ima vrijednost 117.690€ podrazumijevaće nastavak sanacije odnosno drugu fazu rekonstrukcije saobraćajnice.

Tender je raspisan i za izgradnju Parka u Pažićima.

 

Nastavite čitanje

Društvo

Čuda su moguća: Danas je Sveti Vasilije Ostroški

Published

on

By

Srpska pravoslavna crkva i vjernici slave danas Svetog Vasilija Ostroškog – velikog čudotvorca, čije se mošti čuvaju u manastiru Ostrog, u Crnoj Gori.

Pravoslavni vjernici ovog svetitelja poštuju i svetkuju u svim  zemljama, a njegova bezbrojna čuda prepričavaju se širom svijeta.

U manastir Ostrog dolaze ljudi i drugih vjeroispovesti među kojima ima i muslimana koji pred moštima Vasilija Ostroškog traže spas i iscjeljenje od teških bolesti i muka koje su ih zadesile.

Sveti Vasilije Ostroški (Jovanović) rođen je u selu Mrkonjići, Popovo Polje u Hercegovini, u Republici Srpskoj. Odatle je otišao u trebinjski manastir Uspenija Presvete Bogorodice gdje se zamonašio i započeo život podvižnika.

Kao episkop zahumsko-hercegovački i skenderijski živjeo je u manastiru Tvrdošu, služeći pravoslavnoj vjeri i ćuvajući svoje vjernike od turskih svireposti.

Kada su Turci razorili Tvrdoš, Vasilije se preselio u manastir Ostrog, gdje je nastavio podvižnički život i gdje se upokojio 1671. godine u svojoj keliji.

Iz stijene pored koje se upokojio, kasnije je izrasla vinova loza, iako u stijeni nema zemlje.

Život Svetog Vasilija bio je u Bogu i sazdan po Hristu. Kada se Vasilije upokojio njegova kelija bila je obasjana svjetlošću. Tada je narod počeo da dolazi na njegov grob i moli se.

Prema predanju, sedam godina nakon smrti Svetog Vasilija, tadašnjem igumanu manastira u Župi kod Nikšića javljao se često u snu. Jedne noći rekao mu je da dođe u Ostrog i otvori njegov grob. Tako je i uradio, a tijelo Svetog Vasilija našli su očuvano i mirisalo je na bosiljak.

Bio je smatran za svetitelja i još tokom života, a kako je vrijeme odmicalo posle njegove smrti sve više vjernika dolazilo je po utjehu i spas. Sada na Ostrog dolaze i ljudi drugih vjeroispovesti iz raznih krajeva sveta.

Manastir je dobio ime po brdu koje se uzdiže iznad njega i podeljen je na Gornji i Donji Ostrog, gdje vjernici dolaze na poklonenje svetitelju, posebno na paznik Duhova, 50 dana po Vaskrsenju.

Ovaj manastir samo tokom ljeta obiđe oko 300.000 vjernika što ga svrstava u najveće pravoslavno svetilište na području cijele Evrope.

U Gornjem manastiru nalaze se dijve crkvice. Gornja je posvećena Časnom krstu, a druga (donja) Vavedenju Presvete Bogorodice. Gornju je podigao 1605. godine jeromonah Isaija iz sela Popa kraj Nikšića, s blagoslovom mitropolita Vasilija, a živopisana je 1667. godine. Za donju se ne zna tačno kada je sagrađena. Po jednoj verziji narodnog predanja, podigli su je isposnici koji su tu živjeli prije Svetog Vasilija.

Po drugoj verziji, koju je još Vuk Karadžić zabilježio po riječima ostroškog arhimandrita Nikodima Raičevića, crkvu je sagradio mitropolit Vasilije.

I ova je crkvica živopisana, vjerovatno kad i gornja (1667. godine). U njoj počivaju mošti Svetog Vasilija.

Mjesto na kome se nalazi Donji manastir ranije se zvalo Kosjeradići ili Goseradići. Kad je mitropolit Vasilije kupio ovo i nešto od okolnog zemljišta, on je u blizini te crkve podigao ambar i kuću za mlađe, te od svega toga kasnije postade manastir – Donji manastir Ostrog.

U februaru 1942. godine, za vrijeme bombardovanja manastira Ostrog, jedna granata iz brdskog topa njemačkog udarila je u kameni zid iznad Gornjeg manastira, razbila vrata na crkvici Časnog krsta, ali nije eksplodirala.

Granata se od pada razbila na dva dijela. Stručnim ispitivanjem kasnije je utvrđeno da je granata bila sasvim ispravna. Očigledno je da Svetitelj to nije dopustio. Ova granata se i danas čuva u Gornjem manastiru.

Poštovanje našeg naroda prema ovom Božjem ugodniku ogleda se i u podizanju u njegovu čast mnogobrojnih hramova. Posebno je lijep hram podignut svetitelju u njegovom gradu Onogoštu – Nikšiću.

Godine 1935. otvorena je u Beogradu bolnica nazvana po Svetom Vasiliju Ostroškom, a u Crkvi Svetog cara Konstantina i Jelene na Voždovcu čuva se i danas njegov sveti omofor.

Srpska pravoslavna crkva slavi svetog Vasilija Ostroškog svake godine 12. maja (29. aprila, po julijanskom kalendaru).

Nastavite čitanje

Facebook

Najčitanije