Connect with us

Mjesta i znamenitosti

Toko Nikin Šaranović, Zaštitnik i dobročinitelj

Toko Nikin Šaranović poznat je kako u Bjelopavlićima tako i u Crnoj Gori. Jedan događaj koji se, prema bratstveničkom predanju, prenosi i do današnjih dana, ne treba zaboraviti.

U bratstvu Šaranovića bila je poslije smrti muža ostala mlada udovica. Bila je cijenjena i vrlo ugledna u bratstvu. Ali, poslije izvjesnog vremena bila je uznemiravana od čovjeka iz susjedstva, koji ju je prije udaje prosio.

U želji da po svaku cijenu dođe do nje, zakucao je na njena vrata u kasne sate i kada je ušao, ogrnut bijelim čaršavom, reče joj: ”Ne boj se od mene, ja sam tvoj muž – vampir, duša mi je ostala kod tebe, zato ću dolaziti kod tebe.”

Uplašena žena zapomaganjem je probudila čitavo selo. On je, naravno, pobjegao. Među prisutnim našao se i Toko Nikin, koji je predložio da neko od njih sačeka naredne noći, što svi odbiše. Toko odluči da to on lično uradi, odnosno sazna ko je taj ”vampir”.

Oko ponoći neopažen dođe do kuće te žene. Da ne bi bio primijećen popeo se na kuću, baš iznad vrata. Kada je noć poodmakla, pojavio se ”vampir”, ponovo ogrnut bijelim čaršavom i dođe blizu vrata okrenut leđima, kako bi po narodnom vjerovanju, tragovi potvrdili da je vampir (peta naprijed, prsti pozadi). To je bilo presudno da Toka ne primijeti. Kad je ušao u kuću, žena je počela da zapomaže. U to je ušao i Toko i zatvorio vrata, uhvatio ”vampira” za grudi i trnovom lulom iz koje je pušio snažno ga udario tri puta po glavi, vjerujući predanju da će se vampir prosuti i da će ostati samo šuplja kost.

Tada ”vampir” izgovori: ”Ne više Toko Nikin, Bog ti i Sveti Jovan. Ja nijesam vampir nego taj i taj.”

Na to će Toko: ”Rđo samorođena, sa čijim se ti obrazom igraš, neće ti biti drugoga suda osim moje sablje.”

Uplašeni ”vampir” nastavio je sa molbama i obećanjem da se to neće više ponoviti. Ponudio mu je i kumstvo.

Tako je hladnokrvno rekao ženi da naloži oganj. Tu se povela priča o učinjenom djelu, počinilac je kritikovan, a ženi je skrenuta pažnja da niko za njegova života o ovome ne sazna, jer će je stići kazna od Toka i od Boga. Tako je bilo za Tokova života, ali je nakon njegove smrti istinu ispričala njegovoj familiji.

Ta plemenita žena čak i u tužbi nad odrom kapetana Toka izgovorila je, pored ostalog, ove riječi:

”…. Spasitelju mog obraza
što nikome ti ne kaza;
i ne dade nikad mene
jedno ime da spomenem.
No da ćutim ka si reka.
Da ne brukam tog čovjeka.
Neka ti je za to hvala,
I duša ti carovala”.

(montenegrina)

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Društvo

Landža – park koji je poklonila priroda

Kod nas, s obzirom na klimatske uslove, ekološke performanse terena, te često neplanske urbane politike (usljed koje su stradale zelene površine pri izgradnji novih gradskih naselja) najčešće imamo parkove koje je čovjek podigao.

Pamtimo parkove koje je inicirao Kralj Nikola (Cetinje, Bar, Podgorica), te parkove na primorju koje su baštinili naši pomorci, ali i parkove i park šume koje su u tadašnjoj Jugoslaviji pošumljavali građani i inženjerijske jedinice JNA.

S druge strane, parkovi koje nam je priroda poklonila, mnogo su ređi. Parkovi, na primjer u Podgorici su parkovi nastali pošumljavanjem i brižnom kultivacijom površina. I na njihovom primjeru se vidi volja da se ozeleni novi urbani prostor, ali i potreba za zelenilom. S druge strane, postoje slučajevi kao u mnogim većim gradovima gdje su upravitelji poštedjeli šumu, projektujući je kao budući zeleni prostor velikog grada.

Tivoli, Ljubljana

Dakle, parkovi koje je priroda davno dala na dar, a čovjek samo malo intervenisao, prilagodivši nepristupačan šumski teren današnjem čovjeku čineći ga upotrebljivijim parkovskim prostorom. Takve parkove možemo sresti u državama nasledicama velikih imperija gdje su šume, odnosno lovišta carskih porodica prenamijenjene u gradske parkove.

London, Berlin, Beč samo su neki od prikaza poštovanja autentičnog ambijenta.

Prater park, Beč

 

Slučaj parka koje priroda nudi na dar imamo uz sami centar Danilovgrada, na prostoru Landža koji se nalazi na meandru rijeke Zete. Idealan prostor za park: zelene i vodene površine, višegodišnje drveće već prirodno podignuto među koje se mogu smjestiti infrastruktura za rekreaciju i slobodno vrijeme.

 

Prostor koji jednog dana može biti idealan model naučne labaratorije ili učionice na otvorenom u kojem đaci i studenti mogu sticati nova znanja o gradskim ekosistemima, u suživotu grada i prirodnog područja. Takođe, ovaj gradski raj bi lako uticao na transformaciju najbližih djelova grada, te omogućio adaptaciju obekata u nove poslovne prostore ili jednostavno podigao kvalitet življenja u neposrednoj blizini, što bi imalo i pozitivne ekonomske implikacije a Danilovgrad bi definitivno ostao “grad muzej prirode”.

Continue Reading

Mjesta i znamenitosti

Studeno – Izletište i vazdušna banja

Planinski masiv i izletničko naselje, koje se nalazi na 1146-1305 m.n.v. Studeno predstavlja pravu vazdušnu banju, sa preko 400 vikendica. Ljekovito svojstvo borova i hladovina koju  oni prave od ovog izletišta čine raj na zemlji.

Nalazi se na 24km od Danilovgrada.

Odavde šumski putevi i staze vode do planine Ponikvica i vrha Lisac.

Prekornica se nalazi severno od Danilovgrada i predstavlja još jednu, od planinara, bez razloga rijetko posećenu planinu. Njene južne strane odišu župskom klimom, dok visinski pojas iznad 1000 metara odlikuje izrazito kontinentalna.

Zime su sa često velikim snežnim padavinama. Reljef ove planine je veoma raznolik sa strmim stranama po njenom obodu, dugim dolovima, izrazitim vrhovima i vrtačama.

Zajedno sa takođe raznolikom florom i faunom, predstavlja interesantnu planinarsku destinaciju.

Foto: Dejan Lazarević, Kamp na Studenom avgust 2021.

U prilog ovome ide i činjenica da se u centralnom dijelu Prekornice, u mjestu Studeno na nadmorskoj visini od oko 1210 metara, nalazi veliki planinarski dom kojim upravlja Planinarski sportski klub ,,Prekornica,, iz Danilovgrada.

Planinom Studeno, nazivali su čobani/pastiri planinski kraj, široku zaravan s više uvala i polja na južnom dijelu Prekornice, južno od glavnog prekorničkog grebena, i udaljenom 4 sata pješačkog uspona od Danilovgrada.

​Na ovome prostoru dugom oko 15-ak kilometara postojali su i danas postoje neki katuni. Sve su kolibe bile građene od suhozida/suvomeđe ili kombinacijom od suhozida i balvana.

Pokrivene su bile daskama, a rjeđe slamom. I torovi su bili od suhozida ili od visokog kolja. Uglavnom su se na ovo područje izgonile ovce, koze, goveda, konji i magarad.

Mrs se prikupljao u kace pa zatim u mješine i to skorup, mješavina i tvrdi sir.

Danas je od velikog broja katuna ostalo samo nekoliko, na njihovom mjestu nastala su izletnička naselja, a mnoge stare kolibe zamjenile su savremene vikendice.

Dio čobana i dalje je izdizao u planinu, ali su umjesto koliba sada boravili u novoizrađenim savremenim objektima.

Studeno 

Livada na kraju asfaltne ceste na kojoj se nalazi bunar s pitkom vodom. Ovdje je moguće parkirati vozila radi uspona po planini.

Danas je Studeno poznatije kao naziv za izletište (vikend-naselje) s više od 400-tinjak kućica za odmor. Ovo Studeno čini više livada obraslih borovom šumom, koje se pružaju na više od 100 hektara te na prosječnoj nadmorskoj visini od više od 1200 m (između 1146 i 1305 m). Udaljeno je 24 km od Danilovgrada, od kojega vodi asfaltna cesta.

Ovdje nedostaje izvora vode za piće.

Zbog mikroklimatskih uvjeta koje pruža njegova nadmorska visina i borova šuma, Studeno ima sve karakteristike ljetnog klimatskog lječilišta (ljetnja vazdušna banja), područja čije karakteristike pogoduju za oporavak imunološkog sustava, posebno u liječenju plućnih bolesti i tuberkoloze.

 Studenom, kao najpopularnijem i najvećem izletištu na Prekornici, gravitiraju obližnji planinski katuni-izletišta, Bzo, Borov dô, Poljica, Ivanj ubao, Struţnica-Topolovo, Piskavice.

Šume ovdje ima dosta, a na širem području Studenog raste i munika (Pinus heldreichii endem Balkanskog poluostrva, u čistim sastojinama ili u zajednici s bukvom (obična bukva; Fagus sylvatica).

Na širem prostoru pronađeno je preko 476 vrsta ljekovitog i aromatičnog bilja i šumskih plodova, koji se mogu koristiti za pripremu ljekovitih i osvježavajućih napitaka, jestive su, ili prestavljaju važnu sirovinu u farmaceutskoj i drugoj industriji. Preko 70 pronađenih vrsta ovih biljaka, spadaju u farmakoekonomski važnije vrste.

Od Studenog se u više smjerova nastavlja više zemljanih šumskih putova i staza. Za izletnike su posebno zanimljive one prema vrhovima Kula i Lisac. Tradicionalni smjer kretanja iz Studenog bila su i katuništa na Ponikvici, dubje u masivu Prekornice.

Širim područjem Studenog prolaze obilježene nacionalne  planinarske staze za pješačenje i planinski biciklizam (staza 454: Danilovgrad, Gorica, Slatina, Borov dô, Studeno,, Ćetni do, Razmet dô, Mokra Ponikvica, Suva Ponikvica, Brajovićka Ponikvica; staza br. 486: Brajovićka Ponikvica, Vukotica, Gostilje, Danilovgrad).

Ako želite doći do Studenog, potrebno je da krenete Martinićkim putem i na skretanju OVDJE nastavite pravo do  OVDJE – Planinarski DOM.

Continue Reading

Facebook

Najčitanije