Connect with us

Društvo

Iz budžeta Opštine neće faliti novca za poljoprivredu

Published

on

Zorica Kovačević na čelu Danilovgrada

Opština Danilovgrad je posebnu pažnju u toku epidemije koronavirusa usmjerila prema poljoprivrednicima, a novca za poljoprivredu iz budžeta te lokalne samouprave za ovu i narednu godinu ne može faliti, poručila je predsjednica Opštine, Zorica Kovačević.

Ona je, gostujući u Bojama jutra na Televiziji Vijesti, podsjetila da Danilovgrad ima veoma ugledne poljoprivredne proizvođače, veliki broj plastenika i farmi.

„Na našoj teritoriji Opštine nalazi se fabrika stočne hrane, fabrika kokošaka, Pantomarket, Čavor, i prema njima smo imali poseban odnos. Svakodnevno smo bili u kontaktu sa njima. Mislim da oni očekuju podršku od Vlade i Ministarstva poljoprivrede. Mi smo im tu za sve što im treba“, rekla je Kovačević.

Ona je kazala da u budžetu za ovu i narednu godinu sredstva za poljoprivredu ne mogu faliti.

„Mi smo Opština koja daje beneficije za otkup mlijeka, besplatno radimo žetvu, izdig na katunima. Za sve ono što bude potrebno u narednom periodu poljoprivrednim proizvođačima, mi ćemo od sredstava koje budemo uštedjeli u budžetu, preusmjeriti na podršku poljoprivrednim proizvođačima“, navela je Kovačević.

Ona je poručila sugrađanima da nastave da se bave poljoprivredom jer je, kako je kazala, ovo vrijeme koje zahtjeva više bavljenje poljoprivredom i vraćanje na selo.

„Stvorili smo sve uslove kako bismo im olakšali bavljenje poljoprivredom, uključujući infrastrukturne uslove. Zajedno ćemo se boriti da se njihovi proizvodi nađu mjesto na tržištu“, rekla je Kovačević.

Govoreći o broju inficiranih koronavirusom u Danilovgradu, Kovačević je podsjetila da su tri osobe zaražene koronavirusom u toj Opštini, navodeći da su u veoma dobrom stanju.

„Prošle sedmice su rađeni testovi, u roku od 48 sati, testovi su negativni, i njihovi i njihovih porodica, što znači da su te tri osobe poštovale preporuke Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT)“, rekla je Kovačević.

Ona je kazala da su odmah nakon pojave prvih slučajeva oboljelih koronavirusom u Danilovgradu, sa Institutom za javno zdravlje sve kontakte obišli, „molili i zahtjevali od svih ljudi koji su bili u kontaktu sa zaraženim pacijentima da ispoštuju preporuke NKT i rezultat toga je što su nedjeljeljama u Danilovgradu samo tri zaražena pacijenta“.

„Želim da da im poručim da im želim svaku sreću i brz oporavak. Svakodnevno smo bili sa njima u kontaktu. To je veoma dobro sa naše strane da smo zajednički podnijeli ovu ogromnu odgovornost da u Danilovgradu nemamo nedeljama novooboljelih, a očekujem da će tako ostati u narednom periodu“, istakla je Kovačević.

Na pitanje kakvi su uslovi u karantima, Kovačević je kazala da su uslovi veoma dobri.

„Respa sa 50 mjesta je hotel sa četiri zvijezdice sa svim mogućim uslovima. Policijska akademija takođe. Što se tiče Respe, tu još ima nekoliko osoba, u Policijskoj akademiji se vrši prihvat onih koji krše naredbe NKT. Svo ovo vrijeme smo bili podrška karantinima, da ih obezbijeđujemo sa vodom, da održavamo čistoću, da im budemo na usluzi sa Domom zdravlja Danilovgrad i Centrom bezbjednosti. Mislim da smo u tome uspjeli“, navela je Kovačević.

Govoreći o pomoći koju pružaju za stariju populaciju, Kovačević je kazala da imaju 14 geronto-domaćica koje obilaze oko 150 starih na teritoriji Danilovgrada.

„Izuzetno sam zadovoljna načinom na koji to organizuje Crveni krst. Skoro smo svakog drugog dana kod tih porodica. Moja je poruka da smo tu svaki dan da sve potrebe za stare dođemo do njih, da im nabavimo ljekove, prevezemo ih na pregled, kao i svih potreba koje imaju na dnevnom nivou“, istakla je Kovačević.

Ona je kazala da su, uz podršku Instituta za javno zdravlje, imali preporuke na vrijeme.

„Želim da se zahvalim sugrađanima na ozbiljnosti, odgovornosti, poštovanju mjera. Nije završeno sve. Moramo i dalje nastaviti da poštujemo mjere. Moja poruka građanima koji žive na selu da takođe vode računa o svim mjerama. Nemojte da dozvolimo da narednih dana u Danilovgradu imamo novozaražene. Treba da uradimo sve da ispoštujemo mjere kako bismo zajedno, solidarno i odgovorno završili ovu epidemiju. Biće vremena da se družimo i budemo u kafićima“, rekla je Kovačević.

Ona je kazala da su u kriznom budžetu sve troškove smanjili na najmanju moguću mjeru.

„Dali smo preporuku javnom preduzećima da nema plaćanja rada Upravnih odbora. Sveli smo budžet na najosnovnije troškove. Nema službenih putovanja, reprezentacija, smanjili smo plate rukovodećem kadru za tri mjeseca deset odsto, drugim rukovodiocima pet odsto. Mišljenja smo da ta sredstva treba da preusmjerimo prema građanima koji teško žive i to radimo svih ovih dana“, navela je Kovačević.

Ona je rekla da su zajedno sa Crvenim krstom obezbijedili skoro 800 paketa pomoći, da su podržali Udruženje penzionera, kao i da pomažu socijalno-ugrožene porodice.

„Posebno pomažemo porodice koje imaju loše zdravstveno stanje, malogna oboljenja. Dali smo preporuku poljoprivrednim subjektima koji su odlukom Ministarstva čiji rad je zabranjen, da odložimo plaćanje poreza na nepokretnost. Takođe ćemo oslobiti pojedinih komunalnih taksi preduzeća koja ne rade“, kazala je Kovačević.

Prema njenim riječima, preporučili su Komunalnom preduzeću i Turističkoj organizaciji da oslobode taksi privrednike.

„Dali smo mogućnost da se komunalno opremanje i legalizacija objekata radi u ratama. Nećemo imati prinudnu naplatu. Ostale komunalne takse ćemo oslobiti za sve kafiće i restorane koji njijesu radili za vrijeme epidemije, shodno mjerama NKT. Spremni smo da teret odgovornosti i podrške podijelimo sa ljudima u cilju da ne otpuštaju svoje zaposlene, uz paket Vlade i mjera koje radi Vlada, i sa našim paketom iz lokalne samouprave, mislim da ovo možemo zajednički prebroditi“, istakla je Kovačević.

Ona je poručila poslodavcima da ostave zaposlene na radnim mjestima.

 „Mi smo spremni sve što smo u mogućnosti ispred lokalne samouprave da uradimo. Zadržite ljude, isplaćujte im plate, uz paket Vlade i naš paket, mislim da to zajednički možemo da prebrodimo“, zaključila je Kovačević.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Društvo

Raspisana tri tendera za infrastrukturu: Put ka Studenom, sanacija dionice ka Manastiru i Park u Pažićima

Published

on

By

Na sajtu javnih nabavki objavljeni su pozivi za učešće na tenderima za infrastrukturne projekte u Danilovgradu.

Nakon što su završeni pripremni radovi na proširenju puta ka Studenom koji su plod saradnje Opštine Danilovgrad i NVO “Studeno” prije dva dana raspisan je tender koji podrazumijeva sanacija puteva prema Studenom, prva faza, obuhvata sanaciju i asfaltiranje na dionicama Džogulja, Medeze – Popovići, Krstac, krak Studeno i krak Topolovo. Vrijednost postupka: 500.000€.

Prethodne godine sanirano je klizište na saobraćajnici koja povezuje Donji i Gornji Manastir Ostrog. Tender koji je raspisan prije dva dana i ima vrijednost 117.690€ podrazumijevaće nastavak sanacije odnosno drugu fazu rekonstrukcije saobraćajnice.

Tender je raspisan i za izgradnju Parka u Pažićima.

 

Nastavite čitanje

Društvo

Čuda su moguća: Danas je Sveti Vasilije Ostroški

Published

on

By

Srpska pravoslavna crkva i vjernici slave danas Svetog Vasilija Ostroškog – velikog čudotvorca, čije se mošti čuvaju u manastiru Ostrog, u Crnoj Gori.

Pravoslavni vjernici ovog svetitelja poštuju i svetkuju u svim  zemljama, a njegova bezbrojna čuda prepričavaju se širom svijeta.

U manastir Ostrog dolaze ljudi i drugih vjeroispovesti među kojima ima i muslimana koji pred moštima Vasilija Ostroškog traže spas i iscjeljenje od teških bolesti i muka koje su ih zadesile.

Sveti Vasilije Ostroški (Jovanović) rođen je u selu Mrkonjići, Popovo Polje u Hercegovini, u Republici Srpskoj. Odatle je otišao u trebinjski manastir Uspenija Presvete Bogorodice gdje se zamonašio i započeo život podvižnika.

Kao episkop zahumsko-hercegovački i skenderijski živjeo je u manastiru Tvrdošu, služeći pravoslavnoj vjeri i ćuvajući svoje vjernike od turskih svireposti.

Kada su Turci razorili Tvrdoš, Vasilije se preselio u manastir Ostrog, gdje je nastavio podvižnički život i gdje se upokojio 1671. godine u svojoj keliji.

Iz stijene pored koje se upokojio, kasnije je izrasla vinova loza, iako u stijeni nema zemlje.

Život Svetog Vasilija bio je u Bogu i sazdan po Hristu. Kada se Vasilije upokojio njegova kelija bila je obasjana svjetlošću. Tada je narod počeo da dolazi na njegov grob i moli se.

Prema predanju, sedam godina nakon smrti Svetog Vasilija, tadašnjem igumanu manastira u Župi kod Nikšića javljao se često u snu. Jedne noći rekao mu je da dođe u Ostrog i otvori njegov grob. Tako je i uradio, a tijelo Svetog Vasilija našli su očuvano i mirisalo je na bosiljak.

Bio je smatran za svetitelja i još tokom života, a kako je vrijeme odmicalo posle njegove smrti sve više vjernika dolazilo je po utjehu i spas. Sada na Ostrog dolaze i ljudi drugih vjeroispovesti iz raznih krajeva sveta.

Manastir je dobio ime po brdu koje se uzdiže iznad njega i podeljen je na Gornji i Donji Ostrog, gdje vjernici dolaze na poklonenje svetitelju, posebno na paznik Duhova, 50 dana po Vaskrsenju.

Ovaj manastir samo tokom ljeta obiđe oko 300.000 vjernika što ga svrstava u najveće pravoslavno svetilište na području cijele Evrope.

U Gornjem manastiru nalaze se dijve crkvice. Gornja je posvećena Časnom krstu, a druga (donja) Vavedenju Presvete Bogorodice. Gornju je podigao 1605. godine jeromonah Isaija iz sela Popa kraj Nikšića, s blagoslovom mitropolita Vasilija, a živopisana je 1667. godine. Za donju se ne zna tačno kada je sagrađena. Po jednoj verziji narodnog predanja, podigli su je isposnici koji su tu živjeli prije Svetog Vasilija.

Po drugoj verziji, koju je još Vuk Karadžić zabilježio po riječima ostroškog arhimandrita Nikodima Raičevića, crkvu je sagradio mitropolit Vasilije.

I ova je crkvica živopisana, vjerovatno kad i gornja (1667. godine). U njoj počivaju mošti Svetog Vasilija.

Mjesto na kome se nalazi Donji manastir ranije se zvalo Kosjeradići ili Goseradići. Kad je mitropolit Vasilije kupio ovo i nešto od okolnog zemljišta, on je u blizini te crkve podigao ambar i kuću za mlađe, te od svega toga kasnije postade manastir – Donji manastir Ostrog.

U februaru 1942. godine, za vrijeme bombardovanja manastira Ostrog, jedna granata iz brdskog topa njemačkog udarila je u kameni zid iznad Gornjeg manastira, razbila vrata na crkvici Časnog krsta, ali nije eksplodirala.

Granata se od pada razbila na dva dijela. Stručnim ispitivanjem kasnije je utvrđeno da je granata bila sasvim ispravna. Očigledno je da Svetitelj to nije dopustio. Ova granata se i danas čuva u Gornjem manastiru.

Poštovanje našeg naroda prema ovom Božjem ugodniku ogleda se i u podizanju u njegovu čast mnogobrojnih hramova. Posebno je lijep hram podignut svetitelju u njegovom gradu Onogoštu – Nikšiću.

Godine 1935. otvorena je u Beogradu bolnica nazvana po Svetom Vasiliju Ostroškom, a u Crkvi Svetog cara Konstantina i Jelene na Voždovcu čuva se i danas njegov sveti omofor.

Srpska pravoslavna crkva slavi svetog Vasilija Ostroškog svake godine 12. maja (29. aprila, po julijanskom kalendaru).

Nastavite čitanje

Facebook

Najčitanije