Connect with us

Spuž

Mještani Spuža traže da institucije završe svoj dio posla

Published

on

Vuk Iković iz organizacije KOD prenio je stavove mještana Spuža, a povodom ekološke situacije u Spužu koja se tiče uticaja Farme svinja.

Biolog Vuk Iković je istakao da je vlasnik farme tokom rasprave kroz više odgovora potvrdio da nema higijenske i ekološke uslove za rad i držanje svinja u zatvorenom prostoru.

–U ovom trenutku inspekcije imaju sve neophodne mogućnosti i uslove da zatvore farmu. Čavor je istakao da ne radi ništa po pitanju neprijatnih mirisa, očigledno se ide u pravcu, ja ću da radim kako mi je najlakše, a mještani neka vrše pritisak na institucije, a institucije da bi pomogle mještanima moraće da pomognu meni. Treba da se napravi opštinski tim u kom će bitipredstavnici mještana, farme, nadležnog ministarstva i Uprave za inspekcijske poslove kako bi se dali rokovi za rješavanje ovog problema– kazao je Iković.

Neprijatnih mirisa ima, oni su vjerovatno mimo granica koje su po EU standardima i potpuno razumijem ljude da je život tamo nepodnošljiv pod ovakvim uslovima, naveo je izvršni direktor farme Dragan Čavor.

Ni nakon javne tribine o elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu projekta farme svinja “Niksen Čavor” Spuž, nije se došlo do rješenja. Mještani navode da elaborat nije urađen dobro i da nijesu zadovoljni odgovorima koje su dobili.

Mještanin Goran Đuričković naveo je da je elaborat paušalno napisan.

–Prigovor smo imali na to da nije izvršeno mjerenje negativnih čestica koje se ispuštaju sa farme u vazduh. Farma i firma koja je radila elaborat nalaze izgovor u tome da Crna Gora nema parametre za mjerenje čestica, a uspjeli su nekom njihovom računicom da dođu do toga da neprijatni mirisi od svinjskog izmeta izlaze na 320 metara od granice farme. Opština treba da pokrene krivičnu prijavu, jer ako se neko triput kažnjava za nešto, a ne vrši ispravku na osnovu prijave, dužni su da zbrinu životinje i zatvore farmu. Nemaju dozvolu, a vrše odlaganje atmosferskih voda u Zetu. Imali smo prigovor na njihove tvrdnje da ne može da dođe do miješanja vode s vodom sa izvorišta Kraljičino oko. Čekamo da li će nadležna komisija potpisati ovakav elaborat, ako dođe do toga tužbama ćemo ići protiv ministarstva i države i do Strazbura ako treba – naveo je Đuričković.

Izvršni direktor farme “Niksen Čavor” Dragan Čavor istakao je da je svjestan da se s farme šire neprijatni mirisi.

– Protesti mještana, koji su se žalili na izlivanje otpadnih voda u rijeku Zetu, protiv farme počeli su 2019. godine. Neprijatnih mirisa ima, oni su vjerovatno mimo granica koje su po EU standardima i potpuno razumijem ljude da je život tamo nepodnošljiv pod ovakvim uslovima. S izradom elaborata koji je bio naložen da uradimo još 2019. godine čekali smo dosad, jer u njemu ne možemo predvidjeti neprijatne mirise. Ispuštanje otpadnih voda u Zetu od 2019. godine se ne dešava, u šta se uvjerio i inspektor za vode nekoliko puta u nenajavljenoj kontroli. Po nalogu inspektora za ekologiju, obraćali smo se jedinoj licenciranoj kući u Crnoj Gori CETI, odakle su nam odgovorili da nemaju uređaje. Da bi neko elaboratom predvidio i eliminisao mirise, mora imati zakonske okvire, šta je nulta pozicija i šta jeste i nije dozvoljeno – naveo je Čavor.

Sekretarijat za urbanizam: Izjašnjenje nakon završene javne rasprave

Sekretar Sekretarijata za urbanizam Vasilije Otašević istakao je da je
javna rasprava o elaboratu počela 28. decembra 2021. godine i traje 30 dana od dana objavljivanja.
– Kako javna rasprava još traje, te ovom Sekretarijatu može biti dostavljeno još primjedbi i sugestija, nakon završetka ovaj organ će u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu, dostaviti Komisiji za ocjenu elaborata izvještaj sa mišljenjima i primjedbe sa javne rasprave. Komisija za ocjenu elaborata dužna je da izvještaj o ocjeni elaborata sa predlogom odluke o odbijanju ili davanju saglasnosti na elaborat, kao i o razlozima za prihvatanje ili odbijanje primjedbi, predloga i mišljenja zainteresovane javnosti dostavi nadležnom organu u određenom roku – naveo je Otašević.

Čavor je istakao da ne bježe od usklađivanja farme sa evropskim standardima, da ima obećanu podršku od Vlade da konkuriše preko IPARD-a za nepovratna sredstva, kao i da im trebaju parametri i okvir koji će biti usklađen sa EU.

– Dao sam predlog da sam spreman da izmjestim farmu, da mi država da lokaciju na području Bjelopavlića, ali da je zatvaram ne pristajem – ističe Čavor.

Mještanin Dario Đuričković imao je primjedbu na to što je za primjer uzet popis iz 2011. godine koliko je tada stanovnika bilo u Spužu.

– Po tome ispada da Spuž ima oko 1.700 stanovnika, a na poslednjim izborima je 1.962 punoljetna građanina imalo pravo glasa. U naselju oko farme ima blizu 100 kuća- rekao je on.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Spuž

Donatorsko veče u OŠ “Njegoš” u Spužu: Žele promijeniti dotrajale i oštećene podove u učionicama

Povodom proslavljanja Dana škole OŠ “Njegoš” iz Spuža vas poziva na jedno, veoma posebno, veče koje se priređuje u školi u Spužu, 14. maja u 18.00 časova. Organizuje se donatorsko veče sa ciljem da se prikupe sredstva za zamjenu podova u učionicama. Glavni donatori su umjetnici, stvaraoci sa teritorije Danilovgada, a i šire, koji su za ovu priliku donirali  svoja umjetnička djela.

Published

on

By

Kako nam je kazala direktorica ove ustanove, Tatjana Jokić, donatorsko veče se organizuje sa ciljem da prikupljanja sredstvava kako bi se promijenile dotrajali i oštećeni podovi u učionicama. Glavni donatori su umjetnici, stvaraoci sa teritorije Danilovgada, a i šire, koji su za ovu svrhu donirali neko svoje umjetničko djelo. Očekujemo da ćete podržati našu akciju tako što ćete prisustvovati ovom događaju, lijepo se zabaviti i na licitaciji kupiti neko umjetničko djelo.

Svakako, ukoliko niste u mogućnosti da prisustvujete ovom lijepom događaju OŠ “Njegoš” iz Spuža možete podržati tako što ćete, u skladu sa svojim mogućnostima, uplatiti novac na žiro račun škole 510-20090-292, ili u skladu sa svojom djelatnošću pomoći u adaptaciji školskog prostora.

 Iz škole se nadaju velikom odzivu svih privrednika opštine Danilovgrad. Svim privrednicima, učesnicima licitacije, u znak zahvalnosti, portal Volim Danilovgrad poklanja besplatnu reklamu.

Nastavite čitanje

Društvo

Filantropija u/za Danilovgrad, XIX i XX vijeka

Published

on

By

Riječ filantropija vodi porijeklo od grčkih riječi philos-prijatelj (ljubav), i anthropos-čovjek (čovječanstvo). Prevodi se kao čovjekoljublje, dobročinstvo i želja da se pomogne drugima. Istorija filantropije je stara koliko i civilizacija. Postoje dokazi o filantropskim aktivnostima od perioda staroegipatske i staroindijske, preko helenske, do ranohrišćanske i islamske civilizacije. 

Knjaz Nikola je siromašnima poklanjao zemlju i kuće, koje su bile u državnom vlasništvu. Takođe, nakon što se dio muslimana, nakon 1878. godine, iselio iz Crne Gore, knjaz je kupovao neka njihova imanja, a onda ih je često poklanjao onima koji nijesu imali veliku imovinu. Izdvajao je novac i za opšte potrebe.

Pomagao je izgradnju puteva i vjerskih objekata. Tako je priložio 300 fiorina za izgradnju crkve u Spužu, za popravku Zetskog doma opredijelio je prihod od drugog izdanja svog djela „Pjesnik i vila“, 1.000 fiorina, a za gradnju puta od Presjeke do Nikšića, 10.000 fiorina za gradnju puta od Danilovgrada do Nikšića. Vrijednost knjaževe donacije za gradnju puta od Danilovgrada do Nikšića bila je jednaka iznosu 10 godišnjih plata profesora gimnazije.

Samo tokom 1893. godine knjaz Nikola je za gradnju crkava dao: 2.400 fiorina za crkvu Sv. Jovana Krstitelja u  Bajicama, 1.200 fiorina za crkvu Sv. Petra Cetinjskog kod Spuža.

Komandir Jovica Radović je crkvi u Martinićima darovao dva velika svijećnjaka pred carske dveri.  Komandir Radović je istoj crkvi poklonio dva svijećnjaka u vrijednosti od 48 kruna, a za svoju dušu i dušu njegove supruge Begice sagradio je most na rječici Ljutotuku.

 

Mileta Ćipović iz Danilovgrada je 1907. godine ostavio kuću i zemlju školi. Ćipović u svojoj oporuci kaže:

“ „Ostavljam školi na Danilovgrad, koju sada na svoja sredstva podižem na Rsojevici, svu zemlju koju imam ispod škole u 5 komada (oko 15 rala) u zv. mjesto „Veljem polju“. Tačne granice ove moje imovine odrediće se naročitom prosvjetnosudskom komisijom poslije moje smrti. Tako isto, ostavljam pomenutoj školi svoju dvokatnu kuću koja se nalazi kod škole pod Rsojevicom pri vrhu zavještane imovine kao i sve zemljište što mi kući pripada. Gornja imovina koju dobrovoljno zavještavam isključivo svojoj zadužbini, ne smije se prodati, niti od škole otuđiti, a prihod iste imovine da ide u školski fond kojim će rukovoditi Ministar prosvjete u smislu postojećeg zakona o narodnijem  školama u Knjaževini Crnoj Gori“.

„Društvo za pomaganje zanata i trgovine u Crnoj Gori“ osnovano je 1902. godine. U Danilovgradu je 1910. godine počela s radom fabrika za preradu vune.

1967. godine Republički sekretarijat za obrazovanje, nauku i kulturu SR Crne Gore, pri Osnovnoj školi „Vuko Jovović“ u Danilovgradu osnovan fond „Vlajko Brajović“ za školovanje najboljih učenika iz danilovgradske opštine.

Izvor: Primjeri filantropije u Crnoj Gori do kraja XX vijeka, Fakt

 

Nastavite čitanje

Facebook

Najčitanije